Koronavirusa u Hrvatskoj još uvijek nema, dosad su se sve sumnje pokazale neopravdanima. No, mnogi smatraju da će se prvi zaraženi u našoj zemlji pojaviti prije ili kasnije.
A kad virus stigne, onda će to prvi doznati dr. Ivan-Christian Kurolt, biolog iz Odjela za znanstvena istraživanja u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" koji je gostovao u RTL Direktu. Dosad su svi slučajevi bili negativni, ali nije navedeno o koliko je točno testova riječ. Također, javnosti je nepoznato koliko je potrebno da bi se potvrdilo ima li osoba koronavirus ili nema.
"Sve skupa bilo je šest testova i svi su bili negativni. Sam postupak nije puno drugačiji prema drugim bolestima. Dobijete uzorak specifičan za dan bolesti u kojem se pacijent nalazi pa u tom trenutku obrađujemo uzorak u sigurnom ambijentu kako bismo se zaštitili pri radu s infektivnim uzorcima. Nije to ništa posebno, prije svega je riječ o uređaju koji potiskuje virus koji bi se mogao generirati u posebnom smjeru, pa se on filtrira van. Mi nismo u izravnom kontaktu s virusom. Naravno, tu su i pravila da se ne dirate po licu ili očima nakon rada s uzorkom, nosimo posebnu odjeću i rukavice", kazao je biolog Kurolt pa otkrio koliko je zapravo opasan ovaj virus, kojem je smrtnost dva posto:
"Postotak je jedan broj, a drugi broj je broj oboljelih. Kod gripe je ogroman broj oboljelih, koji se broje po cijelom svijetu u više milijuna pa je i manje od jedan posto poveći broj. U ovom slučaju imate veći postotak smrtnosti, ali broj oboljelih je nizak. Često se događa da virus gubi na virulenciji i patogenosti kad se prenosi s čovjeka na čovjeka."
Je li virus baš toliko opasan?
Doktor Ivan Đikić rekao je također da očekuje slabljenje virusa kad se počne prenositi s čovjeka na čovjeka. Ujedno, pokazalo se i da su dosad umrle samo osobe iz Wuhana, koji je žarište. Zato se postavlja pitanje je li virus baš toliko opasan kako se prikazalo u prvi mah.
"Ne bih išao tako daleko... Mislim da se sad pazi i brzo testira kad se pojavi sumnja na virus. Tako da se jako puno blagih slučajeva otkriva u inozemstvu. Možda ih se ne bi otkrilo bez tako ranog testiranja i možda je baš to razlog zašto će smrtnost nastaviti opadati. Kao u slučaju "obične" gripe", tvrdi Kurolt.
Znanstveni časopis Nature objavio je da su šišmiši vjerojatni uzročnici.
"Moguće, ali to ne znači nužno da su ljudi jeli šišmiše. Dovoljno je udahnuti virus i zaraziti se. A sama zaraza može nastati u svakom trenutku kad se nešto kuha, baca, kad se gazi po izmetu šišmiša. Tada se diže aerosol i prašina pa je moguće doći do zaraze. Stoga, ne morate jesti životinju", objasnio je stručnjak.
I kad je SARS "harao", prenosile su ga životinje. Konkretno, cibetka.
'Mislim da je panika pretjerana'
"Ono što je bitno da bilo koji virus zarazi čovjeka su njihovi receptori. Moraju naći ulaz u stanicu, a kod ovog virusa pokazalo se da koristi protein koji se nalazi kod svinja, cibetke i nekih vrsta šišmiša. To je neka poveznica i sad se priča da cibetka djeluje kao 'međudomaćin' koji omogućava zarazu većih bića, kao što su ljudi", naglasio je dr. Kurolt pa komentirao kad će stići cjepivo:
"Prerano je nagađati za to. Priča se o mogućnostima iskoristiti ideje i alate koji su se koristili za epidemiju SARS-a. Vidjet ćemo kad dođe ljeto i više temperature. Jer inače se zimi virusi lakše šire."
Svejedno, panika vlada od prvog dana, no čini se podosta pretjerana.
"Definitivno mislim da je panika prevelika i raširila se značajno. To je histerija koja se nađe, ali nema razloga za to", zaključio je dr. Christian Kurolt.
