Geopolitički stručnjak i rektor Sveučilišta 'Vern' Vlatko Cvrtila komentirao je za HRT najavljeni posjet premijera Andreja Plenkovića Srbiji, odnose i otvorena pitanja između dviju zemalja te sukob Srbije i Kosova. Stručnjak smatra da Plenkovićev posjet Srbiji nije državni te da od njega ne treba puno očekivati. Doći će do razgovora o određenim pitanjima s premijerkom Brnabić, ali ne toliko važnim.
"Očekivanja da bi se on u tom slučaju trebao naći sa srbijanskim predsjednikom proizlaze iz činjenice da je Vučić 'glavni boss' u Srbiji i da se ništa ne može dogoditi bez da on to odobri. Kad se dogodi državnički posjet i kad se bude razgovaralo s predsjednikom Vučićem onda se možda mogu očekivati neki pomaci", kazao je Cvrtila.
Vučić smatra da mu regionalni političari nisu 'au pari'
Cvrtila je komentirao i navode nekih analitičara da Plenković u Srbiju dolazi kako svojevrsni posrednik između EU-a i Srbije. Kazao je da ubrzanje pregovora Srbije i EU-a "nije tema, nego nečija želja".
Stručnjak smatra da pokušaji regionalnih čelnika, da se Srbija vrati na europski put, neće imati uspjeha kod Vučića koji "sebe prikazuje većim od regionalne politike a za sebe smatra da mu regionalni političari nisu 'au pari'.
"Srbija ne provodi europsku sigurnosnu i vanjsku politiku vezano za agresiju na Ukrajinu i nije uvela sankcije Rusiji. (…) Osim toga EU želi riješiti drugi konflikt koji prijeti da postane dugotrajni zamrznuti konflikt - a to je odnos s Kosovom. Ni tu Srbija dobro ne stoji u očima europskih političara", kaže Cvrtila.
Posjeti koji dijele javnost
Cvrtila se osvrnuo i na činjenicu da ovakvi posjeti dijele javnost. Milorad Pupovac je kazao da bi susret Plenkovića i Vučića bio od krucijalne važnosti, a neki politički akteri smatraju kako Plenković ovime radi veliku političku grešku.
"Mislim da posjet nije politička greška. Svaka podrška hrvatskoj zajednici, naročito u Srbiji, pomoć je da ona ne nestane i nastavi normalno živjeti. Bitno je uspostaviti i političke kontakte. Ono što ima srpska zajednica u Hrvatskoj u odnosu na hrvatsku zajednicu u Srbiji je nemjerljivo", kaže Cvrtila dodajući da se nešto postiglo nakon prošlih izbora u Srbiji te da je Žigmanov ušao u vladu kao ministar za manjinska prava. Međutim, dodaje stručnjak, pitanje je koliko se može učiniti bez financijske i kulturne pomoći Hrvatske, što pokazuje upravo ovaj posjet.
'Ujutro nas nazivaju ustašama, a navečer traže podršku'
Naglasio je kako sa Srbijom nema pomaka u rješavanju otvorenih pitanja i posebno naglasio pitanje nestalih osoba iz Slavonije i Vukovara, za čije bi rješavanje "trebalo samo malo dobre volje sa srpske strane". Kaže da od bilateralnih posjeta ne treba očekivati velik pomak jer dinamika kreiranja i opstanka političke scene u Srbiji pokazuje da Hrvatska za mobiliziranje javnosti služi kao dobar vanjski neprijatelj.
"Ujutro nas nazivaju ustašama, a navečer traže podršku za pristupanje EU-u. To baš tako ne ide. Dok ne zatvorimo razdoblje srpske agresije na Hrvatsku, teško da možemo očekivati dobrosusjedske odnose na visokoj razini", kazao je Cvrtila.
Stručnjak smatra da Srbija i Kosovo trebaju pregovarati.
Kurti je bio jasan...
"Potpisan je sporazum i operativni plan, ali puno toga se ne rješava. Postoji i vanjski faktor. SAD i EU su imali različita stajališta, ali se čini da su došli do zajedničke platforme i žele normalizaciju. Vjerojatno toga ne bi bilo da nema ruske agresije na Ukrajinu", kazao je Cvrtila.
Smatra kako je "teško da će vanjski faktor napraviti veliki pritisak jer je kosovski premijer Kurti jasno kazao da ga nije birao američki ambasador nego kosovski narod".
Odgovarajući na pitanje 'Mogu li Srbija i Kosovo sebi dozvoliti da ta situacija traje unedogled budući da ljudi napuštaju to područje?' Cvrtila je kazao kako bi takva situacija mogla biti bitan faktor da stvari idu prema kompromisu. Međutim, dodao je da "političari ne razmišljaju o ljudima, nego o svojoj ulozi u povijesti te da zato nijedan od njih ne može popustiti".
