Južnoafrička varijanta koronavirusa, omirkon, izazvala je zabrinutost zbog dosad najvećeg broja mutacija od dosad detektiranih sojeva. Omikron se širi u sve više zemalja, a pojavom nove varijante koronavirusa ostvaraju se o brojna pitanja, poput onih hoće li omikron uspjeti istisnuti trenutno najprisutniji soj, delta varijantu, ili koliko cjepivo štiti od tog soja.
Brojne zemlje već su krenule s uvođenjem novih ograničenja zbog pojave novog soja, a predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, upozorila je da je EU u utrci s vremenom kad se radi o cjelovitoj analizi nove varijante koronavirusa te da znanstvenicima trebaju dva do tri tjedna kako bi sagledali o kakvoj se varijanti točno radi.
'Nismo detektirali omikron u Hrvatskoj, ali...'
Epidemiologinja HZJZ-a, Goranka Petrović, u emisiji hrvatskog radija "U mreži prvog" je kazala da u Hrvatskoj još nije detektiran novi soj, što ne znači da on nije prisutan u Hrvatskoj. "Što nas podsjeća da trebamo što više sekvencionirati, kolege trebaju slati uzorke pozitivnih pacijenata. Ne bi me iznenadilo da omikron stvarno jest kod nas", rekla je Petrović.
Epidemiologinja smatra da razloga za paniku nema, ali da novu varijantu koronavirusa treba shvatiti ozbiljno budući da se radi o soju koji ima 30-ak mutacija. Potpune podatke o omikronu dat će istraživanja koja će idućih tjedan do dva provoditi brojni znanstvenici. Petrović smatra da protuepidemijske mjere koje djeluju na sve varijante koronavirusa, isto djeluju i na ovu, južnoafričku varijantu.
Imunolog s riječkog Medicinskog fakulteta, dr. Stipan Jonjić, otkrio je koliko se omikron razlikuje od dosadašnjih varijanti, je li opasnija, koliko cjepivo štiti od tog soja i širi li se brže.
Jonjić: 'Preuranjeno je spekulirati'
"Šiljak je ništa drugo nego šiljati ili S protein koji virusnoj čestici koristi da se preko nje veže na neki protein na našoj stanici, receptor, i onda slijedi ulazak u stanicu. Virusi izvan stanice ne mogu ništa lošega napraviti i da bi mogli se dijeliti oni moraju ući u stanicu. Taj šiljak, vidjelo se iz prethodnih mutanti, je podložan tzv. točkastim mutacijama. To se događalo i kod prethodnih varijanti virusa, manje u samom početku pandemije, ali pokazalo se da je početni optimizam bio preuranjen jer i ove druge varijante su imale mutacije na šiljak proteinu, a te mutacije mogu biti štetne iz dva razloga: to može narušiti sposobnost virusa da se veže za stanicu što bi bilo u ovom slučaju dobro za nas, ali to može narušiti i vezanje antitijela tako što smo preboljeli bolest ili smo primili cjepivo. Mi cijepljenjem imuniziramo domaćina - nas - na taj S protein. Ako je mutacijom došlo do molekularnih promjena na tom proteinu, onda to može narušiti i vezanje antitijela i time umanjiti značaj cijepljenja", rekao je Jonjić za HRT o omikronu.
Jonjić je potom kazao da je dodatan problem što na tom velikom proteinu postoji područje kojim se protein veže na svoj receptor na stanici te da "upravo taj dio proteina, odnosno gena, koji ga kodira ima desetak točkastih mutacija" i da je potrebno vidjeti što to znači.
"Za sada izgleda da to ne smeta virusu da se širi. Što to znači za vezanje antitijela, to tek trebamo vidjeti. Mislim da je preuranjeno spekulirati. Vrlo brzo, za nekoliko tjedana ćemo biti pametniji koliko je ovih 30-ak mutacija na tijelu i 10-ak na tom mjestu proteina kojim se veže receptor utjecalo na osjetljivost virusa na neutralizirajuća antitijela", rekao je riječki imunolog.
'Nema mjesta za paniku, ali ni lažni optimizam'
Kazao je da mjesta panici nema, ali ni lažnom optimizmu. Poručio je da moramo biti oprezni zbog omikrona. Jonjić je potom podsjetio na sam početak pandemije kad su ugladni znanstvenici govorili da se vjerojatno radi o "gripici", ali da su obolijevali mlađi ljudi.
"Mi ne znamo što je sad u Africi, jesu li to mladi, koliko je među njima cijepljenih. Rekao bih da je prerano zaključivati da je on manje virulentan, bilo bi to divno, međutim mi to ne znamo i pričekajmo što će se dogoditi tijekom narednih tjedana i onda ćemo biti pametniji. Nema dokaza da je on puno virulentniji, ali ne možemo se pouzdati ni na sporadične izvještaje kako su neki ljudi bili samo lagano prehlađeni", upozorio je Jonjić.
Istaknuo je da ovo nije tipični sezonski virus, te da se širi i ljeti i zimi te da su uvjeti za širenje virusa pogodniji zimi, ali ne samo zbog temperature, već i zbog toga što se ljudi okupljaju u zatvorenim prostorima.
"Bilo koji virus koji dođe, on će ljeti biti puno manje opasan, taj njegov faktor dijeljenja će biti teže postići", rekao je Jonjić.
'Naš bolnički sustav ne može još puno izdržati'
Upitan smatra li da je zbog omikrona potrebno uvoditi nove mjere ili ići u zatvaranje, Jonjić je kazao da smo dosad naučili da pridržavanje mjera apsolutno pomaže.
"Nema spora da maske apsolutno koriste, zato je tužno vidjeti u dućanima kako ljudi ne nose masku ili je nose ispod brade. Ne moramo čekati novi virus, delta je vrlo opasan virus, naše bolnice su prenapučene, ljudi umiru. Ako su mjere na snazi, onda se maska mora nositi", rekao je Jonjić, dodajući da ne zna trebaju li strože mjere.
"Ja sam inače malo konzervativniji u tom smislu i skloniji sam strožim mjerama jer se pokazalo da na našim prostorima mjere koje nisu stroge ne vrijede, zato sam i za covid putovnice. Svjestan sam da se nalazimo u prazničnom vremenu i da ove mjere koje imamo moraju biti poštivane jer okupljanja koja će se događati mogu dovesti do još gore situacije. Naš bolnički sustav ne može još puno izdržati", zaključio je Jonjić.
