"Za mnoge od vaših problema ne može se kriviti Svjetsku banku i MMF, to su vaše vlastite greške. Slušajući priče hrvatskih radnika, pitao sam se koliko njih je glasalo za HDZ", kazao je David Ellerman, savjetnik bivših šefova Svjetske banke, pa i nobelovca Josepha Stiglitza.
Ovaj filozof, ekonomist, društveni teoretičar, matematičar i autor niza knjiga, zalagao se za ukidanje Svjetske banke, jer ju smatra instrumentom američke hegemonijske ekonomske politike. Savjetovao je privatizaciju u Sloveniji te u nizu istočnoeuropskih država, a u intervjuu Novostima otkrio je zašto je točno 'pala' njegova ideja privatizacije, iako je zakon prošao dva čitanja u parlamentu.
Sachs srušio model za Sloveniju
Naime, zakon je pao uz osobnu pomoć američkog ekonomista poznatog po zagovaranju brze privatizacije, tzv. "šok-terapije" u tranzicijskim zemljama - Jeffreya Sachsa!
"Kada je prošao dva, uspaničili su se neoliberali i povratnici iz inozemstva te - u vrijeme dok je Mencinger bio u posjetu Luksemburgu - u par dana u zemlju doveli Jeffreya Sachsa. Organizirali su Sachsov govor pred sva tri doma parlamenta zajedno, a uz to i TV-prijenos čitavoj naciji", ispričao je Ellerman.
Zakon koji je izašao iz Mecingerova ministarstva iz psiholoških je razloga uključivao odredbu da radnici moraju platiti simbolični iznos za udjele u poduzećima, koji se ne bi prodavali izvan firme, već bi radnici zadržali kontrolu.
"Međutim, Sachs je na televiziji vrlo demagoški tri puta u pet minuta ponovio da sve treba dati besplatno. Nakon toga parlament je blokirao Mencingerov zakon", prisjeća se.
Neotuđiva prava radnika na proizvod vlastitog rada
Posvetio se pitanju radne demokracije, zadruga i neotuđivih prava svakog radnika na proizvod vlastitog rada.
"Ako zasnujete sistem tako da raspolažete plodovima vašeg rada, ne samo da još uvijek imate privatno vlasništvo, nego je ono po prvi puta zasnovano na pravednim principima. Ono za što se zalažem daleko je od ukidanja privatnog vlasništva. To bi bilo nešto poput radničke kooperative, odnosno zadruge, a njeni legalni članovi mogli biti samo oni koji su u njoj zaposleni i nitko drugi. Tvrtka bi bila radna demokracija", govori Ellerman.
Članstvom u zadruzi dobivate glas i dio neto zarade na osnovi toga što tamo radite, baš kao što u političkoj sferi imate glas na osnovu toga što živite u Zagrebu ili kojoj već općini, pojašnjava.
"Pri tome pitanje članstva u tvrtki nije pravo vlasništva, nego pravo za koje se kvalificirate radeći u njoj", kazao je listu.
Umjesto državnog vlasništva - kooperativa
Jugoslavenski samoupravni eksperiment je u povijesti socijalizma bio najbliži ovome o čemu govori, kaže on, jer je ispravno davao ljudima pravo članstva u nekoj tvrtki na osnovu toga što u njoj rade.
"Njegova je deformacija, međutim, bila što je došao iz marksističke socijalističke tradicije, pa je tvrtka još uvijek tretirana kao predmet vlasništva, ali u društvenom posjedu. Ispostavilo se da to znači u posjedu države, što je imalo tragične posljedice u periodu privatizacije, jer je država tvrtke renacionalizirala pa potom prodala kao predmete vlasništva. Umjesto toga, kooperativa je savršeno privatna, ali nitko je ne posjeduje, baš kao što nitko ne posjeduje grad ili općinu", navodi ekonomist.
Što se, pak, tiče propasti radničkog pokreta u Hrvatskoj i industrije, navodi da "i u Americi ljudi glasaju protiv vlastitih interesa", baš kao što su radnici ovdje glasali za HDZ.
"Vi bi sada morali pažljivo birati industrije u kojima imate neke povijesne prednosti - u smislu društvenog kapitala, odnosno ljudi koji znaju u njima raditi – i na to se fokusirati", kazao je.
'Neće vas spasiti EU, vjerojatno ni hrvatska država'
Upitan o ispravnom rješenju za brodogradilišta, koja je Hrvatska nedavno privatizirala, kaže da stvari stoje drugačije u svakoj industriji.
"Vrlo često stari posao ne može biti spašen u punom obujmu, kada se to obećava, uglavnom pet godina kasnije imate napumpan dug i rasprodanu imovinu tvrtke", navodi da je potrebno i poslušati iskustva drugih država.
"Neće vas spasiti EU, vjerojatno ni hrvatska država. Pitanje je želite li postati isključivo turistička destinacija kao i Grčka, s par agrikulturnih proizvoda, ili hoćete uz to imati i nešto moderne kompleksne industrije te tako razvijati jaču ekonomiju. To će zahtijevati truda", kaže Ellerman.
