Hrvatski virusni imunolog na radu u Njemačkoj, Luka Čičin Šain, prokomentirao je posljednja ispitivanja Moderne, koja sugeriraju da bi razina antitijela na koronavirus mogla ostati visoka godinama nakon cijepljenja. Kaže kako ti rezultati daju razloga za optimizam.
"Jučer su objavili jedan rad u kojem su pratili efikasnost cjepiva i to na ona prva 34 ispitanika koja su bila uključena u prvu fazu kliničkog ispitivanja. To znači da su četiri mjeseca praćeni, da je prošlo četiri mjeseca od njihova cijepljenja. Nakon dva mjeseca su vidjeli kakvu razinu antitijela imaju, a sad su dodali rezultate od četiri mjeseca po imunizaciji i onda su vidjeli da ta razina protutijela koja štiti protiv koronavirusa opada vrlo sporo. Kad bi se to nastavilo ovim tempom u vidu ravne crte, onda bi razina antitijela mogla ostati vrlo visoka još godinama. Naravno da će vrijeme potvrditi je li to tako", rekao je Čičin Šain za HRT.
Cjepivo štiti i protiv engleskog soja
Otkrio je i štiti li cjepivo protiv nekog od novootkrivenih mutiranih sojeva koronavirusa. "Ako pričamo o engleskom soju, onda definitivno. Ne samo da cjepivo štiti protiv njega, nego je i prirodna imunost nakon što smo preboljeli infekciju s uvriježenim virusom također zaštitna", pojasnio je, ali i dodao kako je moguće da će u budućnosti nastati neki soj virusa od kojeg nas ni cjepivo neće moći zaštititi.
Ipak, umiruje javnost i ističe da je razlika između engleskog i uobičajenog soja nebitna za imunitet, zbog čega ni nema razlike u učinkovitosti cjepiva, a time ni razloga za zabrinutost. Usprkos dobrim vijestima, smatra da još nije vrijeme za opuštanje.
"Iako je broj novozaraženih u laganom padu, on je i dalje visok. I broj teško bolesnih u bolnicama je i dalje visok. Smrtnost pacijenata koji su na respiratoru je oko 75 posto, tako da mi i dalje trebamo djelovati efikasno protiv koronavirusa, ne smijemo se opustiti", rekao je.
Mjere kao protupožarna deka
Iako u pojedinim dijelovima Europe broj novozaraženih ponovno raste, Čičin Šain tvrdi da se na primjerima iz Azije može naučiti kako zauzdati virus. Kaže kako epidemiološka razlika proizlazi iz toga što su azijske zemlje sklonije uvesti mnogo radikalnije mjere i pri malom broju zaraženih.
"Treba shvatiti da te mjere djeluju kao protupožarna deka kojom možete ugušiti vatru kad požar krene, ali ne možete ugušiti s njom ugasiti požar kad se rasplamsao po stanu. Ako je broj slučajeva po danu vrlo visok, te epidemiološke mjere moraju biti naglašene i sveobuhvatne kako bi se mogućnosti kontakata i zaraze svele na minimum. Vjerujem da u trenutku kad dođemo na 10 novozaraženih po danu na milijun stanovnika, onda možemo razgovarati o tome da se mjere ukinu", zaključio je virusni imunolog.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
