Udruga poreznih obveznika Lipa pokrenula je projekt 'Crna knjiga trošenja javnog novca' čiji je cilj prikupljanje i klasificiranje slučajeva netransparentnog, neracionalnog, neopravdanog, pa čak i nezakonitog trošenja novca poreznih obveznika.
Crnu knjigu trošenja javnog novca predat će Vladi
Na web stranici projekta www.crnaknjiga.hr građani mogu vidjeti primjere dosad prikupljenih slučajeva rasipanja javnog novca, kao i više informacija o samom projektu. Iz Udruge Lipa su priopćili kako će slučajevi razbacivanja javnog novca biti kontinuirano objavljivani na stranici, a potkraj godine bit će prikupljeni i objavljeni u kompendiju – "Crnoj knjizi trošenja javnog novca", koju Udruga Lipa namjerava predati Vladi, saborskim zastupnicima i prezentirati javnosti. Građani koji iz svog radnog ili životnog okruženja znaju za takve slučajeve, mogu ih poslati na e-mail udruge Lipa ili putem forme unijeti na web stranici Crne knjige. Lipa će, ističu u priopćenju, na temelju stručne analize prikupljenih slučajeva, napraviti preporuke mjera javne politike. Jedna od takvih mjera mogao bi biti zahtjev za povećanje transparentnosti proračuna u skladu s "Inicijativom za otvoreni proračun".
99,3 posto ispitanika smatra da država troši previše
Prema anketi koju je udruga provela među svojim članovima i simpatizerima, a koju je popunilo više od 13.500 građana - 99,3 posto ispitanih smatra da država troši previše. Kao najznačajnije primjere nepotrebnog trošenja građani su naveli broj političara, državne agencije i službene automobile. 'Javnim novcem se grade vrtići i škole, ali jednim dijelom se on rasipa na način koji je neprihvatljiv građanima. Moramo odvojiti žito od kukolja, ono što ima smisla financirati od stvari koje nitko ne može opravdati', izjavio je Davor Huić, predsjednik udruge.
'I zadnji izvještaj Europske komisije potvrdio je ono što smo znali: previše trošimo na javnu administraciju, a u mnogim područjima državnih izdataka efikasnost je mnogo niža nego u usporedivim državama i to je jedan od razloga našeg razvojnog zaostajanja', rekao je ekonomski analitičar Velimir Šonje. Lipa smatra da je smanjenje rasipanja javnog novca važan čimbenik za gospodarski razvoj i porezno rasterećenje u Republici Hrvatskoj, ističu u priopćenju. Na web stranici Crna knjiga pronašli smo nekoliko primjera najbizarnijeg trošenja javnog novca u Hrvatskoj.
1. Bizarni stupići
Jedan od bizarnih primjera nepotrebnog trošenja javnog novca sigurno je postavljanje plastičnih stupića u Novakovoj ulici u Zagrebu. Plastični su stupići postavljeni odmah uz one metalne, koji su već ranije bili postavljeni na istom mjestu. Gradska je uprava taj potez objasnila rekavši da je to zbog stanara i vozača koji su se zbog metalnih stupića žalili na brojna oštećenja automobila, pa su postavili plastične koji su fleksibilniji i neće oštetiti vozila.
2. Zastave
Nakon što je Grad Zagreb kupio 3000 komada zastava, u gradu je kupljeno još 29.352 komada zastava. Među njima su bile zastave Republike Hrvatske, one Grada Zagreba i Europske unije, a njihova se vrijednost procjenjuje na 5,2 milijuna kuna. Zagrebački je gradonačelnik takvu kupnju objasnio tvrdnjom da se radi "o jačanju domoljublja i edukacijom kako se voli svoja zemlja". Posao s tvrtkom koja bi trebala održavati i popravljati jarbole za zastave procjenjuje se na 286 tisuća kuna.
3. Trošak obnove studentskih domova
Studentski domovi Stjepan Radić i Cvjetno naselje u Zagrebu trebali su biti obnovljeni iz fondova Europske unije, a trošak obnove je bio 220 milijuna kuna. Zbog nepravilnosti pri ugovaranju izvođača posla utvrđeno je da je sve sporno, a u tom bi slučaju 220 milijuna kuna morali otplatiti porezni obveznici. Tvrtka koja je radila obnovu tih studentskih domova inače je u vlasništvu Todorićeva Agrokora.
4. 162 kune za stan od 60 kvadrata
Još jedan medijski popraćen slučaj trošenja javnog novca je onaj iz Zadra, kada je nekadašnji konobar, po struci komercijalist, David Ricov, dobio posao koordinatora Malog Arsenala u Zadru. Radi se o zaštićenom kulturnom povijesnom spomeniku iz 13. stoljeća koji je obnovljen sredstvima iz EU-a. Tada je u javnost izašla informacija o tome da Ricov stanuje u unajmljenom gradskom stanu od 60 kvadrata, a plaća ga mjesečno tek 162 kune. Istodobno je uzimao novac za putne troškove od Ugljana do Zadra, jer je kao adresu boravišta naveo onu na Ugljanu.
5. Akademici sami sebi isplaćivali nagrade
Prema podacima Državne revizije, HAZU, koja se financira iz državnog proračuna, ima znatno veći udio rashoda za zaposlene nego većina drugih institucija čije se poslovanje također analizirano. Prihodi HAZU-a u promatranom razdoblju su iznosili 50.999.586 kuna i činili su ukupnih 81,7% ukupnih prihoda. Rashodi za zaposlene čine 77,5 % ukupnih rashoda Akademije. Posebnu stavku čine i nagrade na koje je potrošeno 16.363.813 kuna od čega se 3.369.203 kune ili 20,6% odnosi na posebne nagrade. Sam iznos posebnih nagrada već je problematičan, no te su isplate posebnih nagrada neusklađene sa Zakonom, stoji na web stranicama Crne knjige. Te su nagrade bile utvrđene Statutom HAZU-a, ali ne i zakonom, a tijekom 2015. su bile isplaćivane mjesečno za 44 akademika i osmero članova suradnika. Osim toga, uvidom u izvještaje o korištenju sredstava u 2015., Državna revizija je utvrdila da Akademija zadržava 1,0% (a do 2015. u visini 10,0%) dodijeljenih sredstava iz Ministarstva kulture te 10,0% od sredstava od Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba, na ime manipulativnih troškova na temelju odluke Uprave Akademije što predstavlja nenamjensko korištenje sredstava.
6. Uzeo novac s računa općine pa okrivio knjigovodstvo
Općina Donji Andrijevci bila je 2016. godine pod istragom Državnog odvjetništva zbog postupka tamošnjih načelnika. Tako je u toj godini u nekoliko navrata s računa općine podignuto 91.000 kuna, od čega je 63.000 nestalo jer se ne zna tko je i za što potrošio taj novac. Ostatak je potrošen za službeni put, gorivo i pomoć obiteljima, no bez numeriranja isplatnica. Načelnik općine Tomislav Marijanović (HDZ) rekao je da je za sve krivo knjigovodstvo. Osim tog slučaja, u toj je općini potrošeno još 453 tisuće kuna za različite radove, no bez natječaja.
7. Plitvička jezera bez pročistača, a troše milijune
Unatoč izdašnom proračunu Nacionalnog parka Plitvička jezera, tamo i dalje postoji veliki problem zbog slijevanja fekalnih voda, a pročistača nema. Godišnji rashodi tog nacionalnog parka bili su 270 tisuća kuna, a u prvih devet mjeseci 2017. godine potrošeno je deset posto proračuna, čak 27 milijuna kuna, samo na donacije, pomoći, sponzorstva i promidžbu. Od toga je najviše, 25,3 milijuna, potrošeno na 'pomoć'. Zanimljivo je i da se novac za te stavke iz godine u godinu povećava, dok istodobno novca za obnovu hotela ili sustav odvodnje - nema.
8. Istodobno tri plaće za ravnatelje
Prošle su godine u državnoj Lučkoj upravi u Šibeniku isplaćivane čak tri plaće za ravnatelja: jedna za aktualnog i dvije za dvojicu bivših ravnatelja. Aktualni je ravnatelj bio HDZ-ov Čedo Petrina, no tu su bili i SDP-ov Joško Šupe koji je trebao otići s tog mjesta, no ostao je zbog problema s koalicijom Mosta i HDZ-a, te Marijan Petković, bivši ravnatelj koji je za godinu i pol trebao u mirovinu. Tako je Lučka uprava u to vrijeme isplaćivala čak tri plaće za ravnatelje.
9. U bolnicama više administrativnih radnika nego liječnika
Analiza broja zaposlenih u hrvatskim bolnicama otkrila je porazni podatak da u čak 32 bolnice u zemlji ukupno radi 42.903 zaposlenika, od čega je broj liječnika malen - tek 9106. Tako je, na primjer, u KBC-u Rijeka, zaposlen 631 liječnik i 471 djelatnik niže spreme. U zagrebačkoj Vinogradskoj bolnici najviše je zaposlenika u administraciji, a njih je više nego liječnika u toj bolnici. Slično je i u bolnici u Sisku, gdje su zaposlena 203 liječnika, a 278 je zaposlenih u administrativno-tehničkoj službi. Takvih primjera ima još i u drugim hrvatskim gradovima, a prema analizi koju je tada proveo Večernji list, ispada da je broj zdravstvenih djelatnika u bolnicama tri puta manji od broja nezdravstvenog osoblja.
10. Tri milijuna za film koji je pogledalo samo 80 ljudi
Tijekom dva tjedna prikazivanja u kinima u Hrvatskoj, film 'Mrtve ribe' Kristijana Milića pogledalo je samo 80 ljudi, a u susjednoj BiH njih 44. Taj je film ipak na natječaju Hrvatskog audiovizualnog centra dobio novac za otprilike polovicu svojih troškova: čak tri milijuna i 900 tisuća kuna. Najveći iznos koji je HAVC mogao dodijeliti bio je 4,5 milijuna kuna.
