S prvim danom 2020. godine Hrvatska će na pola godine preuzeti zadaću predsjedanja Vijećem Europske unije, što je Vlada nazvala krunom dosadašnjeg europskog puta.
No, koliko o tome znaju građani vidi li ih većina u predsjedanju korist ili štetu i koje bi prioritete Hrvatska pritom trebala nametnuti? Odgovore donosi ekskluzivno istraživanje javnog mnijenja koje je agencija IPSOS Puls provela za CROSOL, a financirala ga je Europska unija.
Gotovo polovica građana smatra da će Hrvatska imati više koristi nego štete od predsjedanja Vijećem EU.
Tako se izjasnilo njih 48 posto, dok oko 16 posto vidi više štete nego koristi. Svaki treći ispitanik ili 31 posto smatra da će Hrvatska imati podjednako koristi i štete. Zanimljivo je da su muškarci oko ovog pitanja češće optimistični od žena i očekuju više koristi nego štete. Optimističniji su i visokoobrazovani građani.
Kako bi se to Hrvatska mogla okoristiti predsjedanjem?
Najviše ispitanika, 16 posto, tu navodi rast gospodarstva, odnosno investicija, standarda ili turizma. 15 posto ih misli da će Hrvatska biti poznatija ili popularnija u svijetu, 7 posto da će dobiti na važnosti u Europskoj uniji. Istovremeno, svaki treći građanin ne zna ili ne može procijeniti kakve bi koristi zemlja mogla imati, što podupire kritike da je Vlada loše iskomunicirala javnosti ovu važnu temu.
Koje su moguće štete za Hrvatsku?
Najviše građana boji se financijskih troškova, što ne čudi jer je i Vlada priznala da će to koštati oko 500 milijuna kuna. 7 posto ih se boji smanjenja samostalnosti zbog nametanja EU regulativa i uvođenja eura. 6 posto misli da će si Hrvatska sama narušiti ugled lošim predsjedanjem. I opet, vrlo visokih 41 posto ne zna kako bi Hrvatskoj moglo naštetiti predsjedanje Vijećem EU.
Kada govorimo o prioritetima koje bi Hrvatska trebala nametnuti tijekom predsjedanja, 65 posto kaže da je to borba protiv korupcije. Drugi prioritet je zaštita ljudskih prava, a slijede borba protiv klimatskih promjena i upravljanje migracijama.
Građani većinski i podjednako podržavaju i ulazak gotovo svih zemalja iz regije u Europsku uniju. Gotovo svih jer je izuzetak Srbija. Ulasku Srbije protivi se visokih 45 posto ispitanika, a podržava ga tek trećina. Donekle očekivano her jer to ipak zemlja s kojom Hrvatska ima najviše otvorenih pitanja.
