Takav rejting odražava stajalište analitičara S&P-ja da izostanak strukturnih i fiskalnih reformi nastavlja kočiti gospodarski rast, a baca i sumnju na dugoročnu održivost javnih financija zemlje. Kažu i da Hrvatskoj i dalje nedostaje gospodarska konkurentnost, ističući pritom da rigidnost plaća i cijena potkopavaju fleksibilnost rada.
S druge, pak, strane taj rejting odražava i srednjoročne prilike koje Hrvatska ima nakon ulaska u EU, a vezane su uz ključna područja rasta, poboljšanje konkurentnosti, pristup vanjskom zaduživanju i rješavanje izazova vezanih uz produktivnost.
S&P procjenjuje da će hrvatsko gospodarstvo u 2014. zabilježiti pad od 0,6 posto, što bi bila već šesta godina recesije. Bruto domaći proizvod (BDP) od 2008. do sada smanjen je za 13,1 posto, napominju.
Oporavak investicija
Ujedno, procjenjuju da će u drugoj polovini 2015. godine recesija završiti, pri čemu će u cijeloj 2015. BDP stagnirati, a u 2016. porasti po stopi od 1 posto, dok bi do 2018. njegov rast ubrzao do 1,8 posto.
Po mišljenju analitičara S&P-ja, prvo će doći do oporavka investicija, a potom umjerenog oživljavanja potrošnje.
Po njihovim procjenama, u 2016. godini prosječan BDP po glavi stanovnika dosegnut će 13.600 dolara. Kako je to tek nešto iznad razine iz 2006., riječ je o izgubljenom desetljeću, napominju.
Bez reformi
Upozoravaju i da dosad hrvatske institucije nisu bile u stanju učinkovito odgovoriti na ekonomske izazove, a zbog nadolazećih parlamentarnih izbora nisu vjerojatne reforme u kratkom roku.
U svojoj analizi ističu da veliki proračunski manjkovi te primjena nove Eurostatove računovodstvene metodologije ESA2010 pogoršavaju hrvatske pokazatelje vezane uz dug.
Pritom procjenjuju da će deficit opće države u ovoj godini ostati na 4,9 posto BDP-a, a zatim postupno padati, da bi u 2018. iznosio 3 posto. Tu procjenu temelje na činjenici da Vlada vjerojatno neće provoditi pojačanu konsolidaciju uoči izbora, unatoč recesiji.
No, ističu i da bi od 2016. nadalje oživljeni gospodarski rast i novi politički mandat trebali utrti put mnogo bržem smanjenju fiskalnog deficita.
Neto javni dug, po procjenama S&P-ja, mogao bi dosegnuti vrhunac u 2017. godini i to 81 posto BDP-a. To je više nego su ranije procjenjivali, no analitičari S&P-ja ističu da su uzeli u obzir da je kvazi-državni dug (dugovi javnih poduzeća), po novoj Eurostatovoj metodologiji sada uključen u dug opće države.
Za razliku od fiskalnih računa, Hrvatska je poboljšala svoje vanjske ravnoteže, ističu iz te agencije.
Procjenjuju da će višak tekućeg računa platne bilance za 2014. dosegnuti 1 posto BDP-a.
Predani održavanju tečaja
Ipak, s obzirom da je konstantno smanjivanje uvozne potražnje doprinosilo tom neuobičajenom višku, u S&P-ju očekuju da će oporavak domaće potražnje od 2016. pa nadalje ponovno tekući račun bilance gurnuti u deficit. U razdoblju od 2016. do 2018. procjenjuju da će deficiti tekućeg računa biti 0,9 posto BDP-a.
Osvrćući se na Hrvatsku narodnu banku, u toj agenciji ističu da je predana održavanju tečaja kune i eura, koji ograničava fleksibilnost monetarne politike, kao i visoko euroizirano gospodarstvo (više od 70 posto zajmova i više od 60 posto depozita denominirano je ili povezano sa stranom valutom).
Hrvatski bankarski sustav, uglavnom u stranom vlasništvu, i dalje je zakočen zbog godina razduživanja, a nedavni aprecijacijski šok švicarskog franka dodatno će smanjiti njegovu profitabilnost, budući da udjel nenaplativih stambenih kredita u francima u Hrvatskoj trenutno doseže 17,4 posto.
Zbog svega navedenoga, u S&P-ju zadržavaju postojeće rejtinge Hrvatske, kao i njihove stabilne izglede, što održava njihovo stajalište o uravnoteženim rizicima po rejting - s jedne strane srednjoročni EU investicijski program, a s druge stagnantno reformsko okruženje.
Hrvatski kreditni rejting u stranoj valuti S&P-ja jednak je onom Fitcha, sa stabilnim izgledom, dok je kod Moody'sa Ba1, uz negativne izglede. Kod sve tri agencije rejting Hrvatske je u neinvesticijskom području
