Uz Hrvatsku, isti porast broja slučajeva bilježe i Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Poljska, Rumunjska, Španjolska i Švedska, a razlog tomu je, navode u ECDC-u, sve veći broj necijepljene djece.
Ospice se šire zbog nedovoljne procijepljenosti
Novi list piše kako je u razdoblju od ožujka 2016. do 28. veljače 2017. na području Europske unije prijavljen 5.881 slučaj ospica, od toga 46 posto u Rumunjskoj, gdje je problem najveći. U Rumunjskoj ni pojačane mjere vakcinacije zasad ne daju rezultata, a u epidemiji ospica od početka 2016. prijavljeno je više od 4.000 oboljelih.
Nedovoljna procijepljenost stanovništva razlog je širenja ospica i u ostatku Europe, pa je u prva dva mjeseca ove godine u 14 europskih država zabilježeno više od 1.500 slučajeva ospica.
Iz ECDC-a upozoravaju da su temeljitiji programi cijepljenja u dječjoj dobi i rješavanje problema necijepljenosti adolescenata i odraslih ključni za sprečavanje budućih epidemija. Napominje se kako odrasli četo nisu svjesni da su i sami izloženi toj bolesti ako u djetinjstvu nisu bili cijepljeni. Tomu u prilog govori i podatak da je prošle godine svaka treća osoba zaražena ospicama bila starija od 20 godina, dok su 2015. odrasli su činili 38 posto zaraženih, a u 2014. čak 52 posto.
Kujundžić najavio docjepljivanje u slučaju širenja zaraze
Stručnjaci ECDC-a upozorava na pad povjerenja javnosti u cjepiva, a negativni stavovi prema cijepljenju posljedica su kontroverzi oko nuspojava i oklijevanja obiteljskih liječnika, piše Novi list. Da bi kontrola ospica bila uspješna, procijepljenost stanovništva trebala bi biti najmanje 95 posto, i to s dvije doze, a 2015. godine u čak 15 od 23 europske države procijepljenost s dvije doze bila je ispod 95 posto, dok je procijepljenost jednom dozom podbacila u 12 od 27 država.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić najavio je da će u slučaju širenja epidemije ospica biti provedeno docjepljivanje stanovništva.
Inače, zagovornici prava na slobodno odlučivanje o cijepljenju djece započeli su prikupljanje potpisa na Deklaraciju o važnosti poštovanja prava na slobodni i informirani pristanak na cijepljenje. Njome se od institucija traži da žurno prestanu s kršenjem tog temeljnog prava pacijenata i omoguće roditeljima samostalno odlučivanje o tome hoće li cijepiti dijete.
Iz Građanske inicijative Cijepljenje - pravo izbora poručuju da zdravstveni radnici nisu i ne mogu biti zakonski zastupnici djece pa traže da zdravstvene vlasti osiguraju edukaciju pacijenata i zdravstvenih radnika o važnosti poštivanja prava na slobodni informirani pristanak o svakom postupku, pa i cijepljenju djeteta.
