Agencija Fitch je prije dva mjeseca naznačila mogućnost odgode ulaska Hrvatske u tečajni mehanizam ERM II, ali došlo je do zaokreta jer sad ipak vjeruje da će se proces uvođenja eura odvijati planiranim tijekom, unatoč poremećaju koji je izazvala koronakriza.
U posljednjem izvješću o stanju hrvatske ekonomije iznosi očekivanja da će europske institucije nastaviti s procesom pristupa tečajnommehanizmu i bankovnoj uniji. Prema očekivanju te rejting agencije, Hrvatska će u trećem tromjesečju, tijekom ljetnih mjeseci, formalno zatražiti ulazak u bankovnu uniju i ERM II, čekaonicu za ulazak u eurozonu, u kojoj mora provesti najmanje dvije i pol godine, piše Jutarnji list.
Što se, pak, tiče Hrvatske, ona je u potpunosti obavila preuzetu domaću zadaću. Vlada je još prije mjesec dana izvijestila da je ispunila akcijski plani od 19 reformskih mjera, a ovih je dana i HNB je izvijestio da je pet banaka uspješno prošlo test kontrole kvalitete njihove imovine koju je provodila Europska središnja banka (ECB).
Sudeći prema izjavama hrvatskih čelnika, Vlada će uskoro obavijestiti europske institucije o provedbi svih mjera, a ECB bi trebao upoznati zemlje članice eurozone o rezultatima procjene kvalitete imovine pethrvatskih banaka.
Njihov pozitivan odgovor očekuje se do sredine srpnja, a nakon toga procedura nalaže slanje formalnog zahtjeva za ulazak u ERM II i uspostavu bliske suradnje između HNB-a i ECB-a.
Kada Hrvatska uđe u ERM II, to ponajprije znači određivanje tečaja po kojem će se u budućnosti obaviti zamjena domaće valute za euro, kao i raspon dopustivih fluktuacija oko središnjeg pariteta.
Raspon fluktuacija ne smije biti veći od plus-minus 15 posto. U protekla dva desetljeća kuna je fluktuirala plus-minus pet posto okoprosjeka od 7,42 kune za euro, pa se očekuje da će i središnji paritet zamjene biti utvrđen približno oko te tržišne razine tečaja.
Kada je riječ o ulasku u bankovnu uniju, to znači da će ECB donijeti odluku o početku bliske suradnje s hrvatskom središnjom bankom i nad kojim će bankama provoditi izravnu superviziju. Nad preostalima, manje značajnim bankama superviziju će uime ECB-a provoditi HNB.
Ako Hrvatska doista ostvari prvi korak na putu prema euru, novo pitanje koje se otvara je koliko će ostati u tečajnom mehanizmu i kada će euro doista ući u svakodnevnu upotrebu. Iskustva ostalih zemalja pokazuju da to razdoblje može varirati od dvije i pol godine, koliko je trebalo Sloveniji, do 11 godina, koje je u tečajnom mehanizmu provela Litva, od 2004. do 2015. godine.
Sama perspektiva ulaska u eurozonu važan je pozitivni signal koji utječe i na ocjenu kreditnog rejtinga. Ako sve ostane prema planu, Fitch u svojem izvješću navodi da u vremenu od ulaska u tečajni mehanizam i prelaska na euro namjerava povećati dugoročni rejting za dva stupnja.
Uz percepciju zemlje kao manje rizične, i cijena zaduživanja u budućnosti će biti povoljnija, ali, kako zaključuje Jutarnji list, Hrvatskoj tek predstoji najvažniji dio posla - povećati konkurentnost zemlje i potencijale ekonomskog rasta.
