U Zagrebu postoje četiri prihvatilišta namijenjena osobama bez doma, no ti centri zbog nedovoljnog broja smještaja danas mogu primiti tek 50 posto osoba koji ga trebaju. Podaci zagrebačkog Gradskog ureda za socijalnu skrb pokazuju da su pretežiti dio populacije bez doma muškarci (73 posto), ali primjetan je kontinuiran porast ženske populacije. Porazan je podatak da se među zagrebačkim beskućnicima nalazi i preko 50 djece i mlađih od 18 godina. "Svi misle da smo alkoholičari ili drogeraši. Trpaju nas u isti koš kao zadnje smeće. Vidite, i ja sam nekad imao topli dom, ženu, djecu, posao i prijatelje, jednostavno, imao sam pristojan život...i preko noći sve se promijenilo. Ostao sam bez posla, završio na burzi, upao u kredit kod lihvara. Trebalo je vraćati ranije kredite. Krenulo je nizbrdo, brak mi je otišao k vragu, žena je našla drugog. Odbacili su me kao staru kantu. Sinove rijetko viđam. Ni zdravlje me više ne služi najbolje. Živci su mi slabiji. Kad vidite u tramvaju one papiriće s oglasima za kredite, sjetite se što sam vam rekao", ispričao je za Novi listTomica, jedan od zagrebačkih 'klošara'.
Inače, brojka od 500 evidentiranih beskućnika nije posve točna, jer valja imati na umu da je velik broj beskućnika neevidentiran, a to su uglavnom osobe koje spavaju po ruševnim kućama i skrivenim skladištima, često mijenjaju 'boravišta' i tako ne ulaze u službene statistike.
Vezani članci:
arti-201012050237006 arti-201012060534006 arti-201012120113006 arti-201003200221006
