Krajem prošle godine Hrvatska narodna banka (HNB) kupila je nešto više od tonu i pol zlata, a zadnji je put taj plemeniti metal čuvala 2001.
Zlato je u bilanci HNB-a ipak bilo jako kratko te je ono odmah proslijeđeno u Frankfurt, u kojem se nalazi središte Europske centralne banke (ECB), piše tportal.
Ovu informaciju objavio je analitičar World Gold Councila, Krishan Gopaul na svom Twitter profilu. Od ulaska u eurozonu 1. siječnja ove godine, osim što upravlja vlastitim deviznim pričuvama, HNB sudjeluje i u upravljanju dijela međunarodnih pričuva ECB-a, kao i sve druge banke eurozone.
Međunarodne pričuve Europske središnje banke služe za osiguravanje kredibiliteta europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i mogu se koristiti pri intervencijama na deviznom tržištu.
Statutom Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke propisano je da nacionalna središnja banka država članica prilikom pristupanja eurosustavu prenosi Europskoj središnjoj banci dio svoje imovine, pa je tako morao i HNB.
Prema kapitalnom ključu, nacionalne središnje banke uplaćuju novac u odnosu na postojeće stanje međunarodnih pričuva ECB-a, a taj ključ diktira da se 85 posto iznosa prenosi u američkim dolarima, a 15 posto u zlatu.
HNB je u ECB trebao preseliti 639,9 milijuna eura, odnosno 580,1 milijun u američkim dolarima i 96 milijuna eura vrijednog zlata koje središnja banka u tom trenutku nije imala.
"Za potrebe prijenosa zlata Hrvatska narodna banka je u prosincu 2022. na tržištu pribavila adekvatan iznos nealociranog zlata (bez fizičkog transporta u Hrvatsku). Sam prijenos deviznih pričuva ESB-u, odnosno datum namire transakcije, bio je 3. siječnja 2023. Na temelju prijenosa dijela međunarodnih pričuva u Europsku središnju banku, HNB u svojoj bilanci na strani imovine zadržava istovjetan iznos potraživanja od ESB-a", rekli su u HNB-u.
Drugim riječima, kako HNB nije imao dovoljno zlata, kupio ga je na slobodnom tržištu i prebacio na račune ECB-a.
Hrvatske zlatne rezerve naslijeđene iz Jugoslavije, često su bile tema žestokih političkih rasprava. Hrvatska je do rujna 2001. imala 13,12 tona zlata, a HNB pod Željkom Rohatinskim prodao ga je za 272 dolara po unci i zaradio 115 milijuna dolara.
Da se 13 tona zlata iz doba Jugoslavije čuvalo do danas, vrijedilo bi oko 830 milijuna dolara.
