Statistički, to Hrvatsku po broju gradova na broj stanovnika čini urbaniziranijom državom i od Italije, iako nam 'najmlađi' grad Sveta Nedjelja nema srednju školu, bolnicu ni knjižnicu.
Naime, državni tajnik u Ministarstvu uprave Eduard Miletić u listopadu je najavio da će do sredine 2010. zgotoviti projekt teritorijalnog preustroja RH, no iz Ministarstva uprave nemoguće je dobiti informacije o ideji i modelu reforme, piše Globus.
Ako bi se na Hrvatsku primijenio model reforme proveden u Danskoj, koja je po broju stanovnika i veličini teritorija slična Hrvatskoj, umjesto 127 imali bismo samo 28 gradova!
Naime, status grada u Danskoj može dobiti samo područje s minimalno 20.000 stanovnika, dok ga u Hrvatskoj može dobiti područje s 10.000 stanovnika. No, i tu postoje iznimke, pa status grada mogu dobiti i naselja s manjim brojem stanovnika koje čine povijesnu i kulturnu cjelinu ili ako postoje razlozi ekonomskog probitka.
Status grada tako imaju Čabar s 4387 stanovnika, Opuzen s 3242 i Obrovac s 3387 stanovnika, a zanimljivo je da bi, po danskom modelu, statuse gradova izgubili i Rovinj i Umag.
Zakon o područjima općina, gradova i županija, donesen 1992. godine, odmah je učetverostručio broj općina, a do danas je izmijenjen 18 puta. Izmjenama se, naravno, povećao broj zaposlenih u lokalnoj samoupravi – u gradovima za 47 posto, u općinama za 68 posto, a u županijama za čak 161 posto, piše Globus.
Čini se da je dobivanje statusa grada ipak pitanje psihološkog prestiža, jer dojučerašnje općine ulaskom u popis gradova ne ostvaruju financijsku dobit, a i statusna promjena ne donosi i stvarne promjene i učinke na život građana.
Inače, u Hrvatskoj samo 54 jedinice lokalne samouprave (20 županija, 33 grada i Grad Zagreb) raspolažu s dovoljno vlastitog novca za financiranje školstva, zdravstva i socijalne skrbi.
Prethodni članak:
arti-200911150166006
