Hrvatski diplomati u Bruxellesu trenutačno rade u uredima veličine oko 1.260 četvornih metara, ali ulaskom Hrvatske u EU stvara se potreba za većim i boljim prostorom.
Sve druge članice EU u Bruxellesu imaju zgrade čija površina u pravilu prelazi 5.000 četvornih metara.
Zgrada koju Hrvatska namjerava kupiti ima, kako se neslužbeno doznaje, oko 4.000 četvornih metara, a Vlada za kupnju i uređenje danas odobrava 86,815.282 kune.
Nije uvjetno
"Vlada je donijela odluku da se uđe u kupnju zgrade 22. srpnja 2004. godine. Nakon toga se tražila zgrada, ali nije kupljena i ostalo se u prostorima koji su kombinacija vlasništva nad dijelom ili cijelim katom, a ostalo je najam", kazala je Pusić.
"To nisu uvjeti za predstavništvo", podcrtala je. Oni koji se nalaze u Bruxellesu nisu ondje samo da bi znali što se ondje radi i da bi štitili hrvatske interese, nego da bi se osigurala sredstva za financiranje različitih projekata iz fondova EU.
"Da bi imali pristup tome i da bi to mogli koristiti, moramo imati pristup tome. Da se odluke ne bi donosile bez nas, moramo biti na licu mjesta", kazala je Pusić. Sredstva za zgradu osigurana su u proračunu za 2013. godinu.
Zgrada se nalazi u Ulici Josepha II. koja vodi do sjedišta Europske komisije. Hrvatski diplomati imat će pet minuta hoda do posla.
Rušenje zidova
Na početku sjednice premijer Zoran Milanović komentirao je svoj službeni posjet Beogradu.
"Vrijeme je da prekinemo zid šutnje", poručio je Milanović na početku o svom putovanju u Beograd.
"Naš posao je da rušimo zidove tamo gdje postoje, bez obzira tko ih je izgradio", dodao je zaključujući da je cilj poslovno se širiti na sve strane svijeta.
Ministar financija Slavko Linić predstavio je izmjene Zakona o trošarinama, kojim se ukida ova vrsta poreza na pojedine prehrambene proizvode poput vina, piva i pjenušaca, no povećavaju se za druge proizvode.
"Kod duhanskih prerađevina će biti najviše promjena, jer značajno zaostajemo za europskim trošarinskim propisima", kazao je Linić dodajući da ne zna koliko točno, ali da bi moglo bitno poskupjeti duhanske proizvode. Poskupjet će i motorni benzini, za oko 10 lipa.
"Građanima neće biti povećana cijena energenata, njih smo izuzeli", rekao je. Povećanje cijena između jedan i dva posto će se dogoditi gospodarstvo biti od 1 do 2 posto, ali Linić navodi da uvođenje trošarina u električnu energiju, koks i plin ne bi trebalo pogoditi poslovanje tih tvrtki i korisnike njihovih usluga i proizvoda.
Ministar Linić kazao je kako je Vlada otpisala dugove sedam trgovačkih društava, koji se većinom odnose na kamate. Najveći iznos se odnosi na Nacionalni park Plitvička jezera gdje je kamata preko 67 milijuna kuna.
Razvlaštenje jedinica lokalne samouprave
Novi zakon o poljoprivrednom zemljištu, predviđaju u Vladi, izazvat će dosta rasprave. Naime, jedinicama lokalne samouprave oduzima se pravo da odlučuju o korištenju i koncesijama nad državnim zemljištem. Točnije, one više neće raspisivati natječaje za zakup i prodaju te gube pravo raspolaganja zemljištima putem programa za koje su dobivali odobrenja Ministarstva poljoprivrede.
Poslove raspolaganja zemljištem obavljat će Agencija za poljoprivredno zemljište, a prihodi od korisnika će biti podijeljeni između države i lokalne samouprave. Cilj je postizanje veće discipline i okrupnjavanja zemljišta, otvaranje novih radnih mjesta, dobivanje veće kvalitete proizvodnje poljoprivrednih proizvoda. Do sad, kaže Milanović, vladao je kaos jer su se tisuće hektara dijelile bez da se zna kome i po kojim osnovama.
"Treba spriječiti ilegalno mešetarenje, jer mešetarenje može biti i legalno", rekao je Milanović.
Internet - plaćali 15 puta jednu te istu stvar
"Hrvatska ima resurse koji su potpuno neiskorišteni. Bilo je za to nekih embrionalnih pokušaja", kazao je Milanović o Projektu objedinjavanja svjetlovodne infrastrukture u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske. Usporedio je stanje s mrežom optičkih kablova s poljoprivrednim zemljištem koje je neiskorišteno.
"Želimo to upotrijebiti i zaraditi i napraviti uštede na troškovima koji nisu potrebni", dodao je.
Ministar infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić kazao je da je preduvjet da neko društvo postane informacijsko ovakva infrastruktura, koja će otvoriti vrata novim djelatnostima, ali i rastu BDP-a.
"Europska digitalna agenda za cilj ima da do 2020. postoji stopostotna pokrivenost internetom, od čega 50 posto mora biti pokriveno ultra brzim internetom", naveo je. Hrvatska ima tek 20 posto pokrivenosti širokopojasnim internetom i iza nas je samo nekoliko slabije razvijenih država EU poput Rumunjske, Bugarske i Poljske.
"Logično je da će operateri graditi mreže samo u gusto naseljenim područjima zbog profitabilnosti, u ostatku su potrebne poticajne mjere za ulaganja", kazao je ministar.
Darko Parić koji vodi projekt kazao je kako su do sada državne institucije i zavodi poput onoga za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, te Carinska uprava, svi koristili i plaćali različite mreže kablova koje se međusobno preklapaju.
"Svaku od tih slika zasebno plaćamo, dakle 15 puta umjesto jednom, kao da smo 15 država, a ne jedna", rekao je Parić.
Naglašeno je da će ovo sigurno dovesti do pojeftinjenja za korisnike interneta, ali i da će Vlada voditi računa da ne ugrozi tržišnu utakmicu na štetu privatnih operatera.
