Prema izvješću Eurostata o kretanju cijena kruha i žitarica u 2019. godini, cijene kruha i žitarica u Hrvatskoj su oko dva posto iznad europskog prosjeka, piše danas Večernji list te dodaje da smo i po tim cijenama rekorderi među tranzicijskim državama.
Slovenija je odmah do nas, u Češkoj su kruh i žitarice na 80 posto prosjeka EU-a, tj. za petinu jeftinije nego kod nas, u Mađarskoj su kruh i žitarice jeftiniji za četvrtinu, u Slovačkoj 10 posto, u Bugarskoj za trećinu, a u Rumunjskoj za polovinu. Norveška je najskuplja članica EU-a, njihove cijene su 60 posto iznad prosjeka, a Njemačka ima oko jedan posto jeftiniji kruh i žitarice od Hrvatske.
Smrznuti kruh
Na cijene ne utječu samo pekari, nego i trgovci, pa svaki sedmi kruh ili pecivo stižu smrznuti iz uvoza, a trgovci ih samo ispeku. Građani Hrvatske u prosjeku godišnje pojedu samo 4,5 kilograma ribe, dok svaki od njih u prosjeku pojede 55 kilograma kruha i peciva.
Cijena mesa u Hrvatskoj je 17 posto niža od prosječnih cijena u EU-u, voća i povrća oko 11 posto, mlijeko, sir i jaja svega su pet posto jeftiniji od prosječnih cijena u Uniji. Cijene hrane općenito niže su 6,5 posto dok su ulja i masnoće skuplji oko sedam posto.
Stagnacija u 2020. godini
U proteklih godinu dana kruh i žitarice poskupjeli su u prosjeku za 1,1 posto, što je odudaralo od kretanja cijena ostalih proizvoda. Najveći generator pada potrošačkih cijena na mjesečnoj razini za 9,5% su sezonska sniženja odjeće i obuće. Hrana i bezalkoholna pića u prosjeku su bili jeftiniji 0,9% dok su cijene opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva bile niže 0,3%.
Alkoholna pića i duhan s udjelom od 5,2% u ukupnoj strukturi domaće potrošačke košarice porasli su na godišnjoj razini 4,5%, uglavnom zbog povećanja trošarina.
Prema analitičarima RBA, do kraja godine trebao bi se dogoditi daljnji pad prosječnih potrošačkih cijena na godišnjoj razini te bi u osnovnom scenariju u odnosu na 2019. u ovoj godini trebali zabilježiti stagnaciju potrošačkih cijena, piše Večernji list.
