Hrvatska izumire. Alarm je ovaj puta upalio UN. Porazna je brojka da nas 2100. u Hrvatskoj neće biti više od dva i pol milijuna. Sela duhova u Hrvatskoj već postoje, ali da ne budemo uvijek crni - osim njih obišli smo i ona mjesta gdje se traži mjesto više u vrtiću.
Po Žumberku se možda najbolje vidi koliko Hrvatska zapravo izumire. Brojna su sela ostala prazna, u nekima živi jedan stanovnik, a u najnaseljenijima dva.
Ljubica i Đurđa su susjede, ali ne žive jedna kraj druge nego u dva različita sela. Ljubica je iz Šimraka, a Đurđa iz Delivuka. Do najbližeg dućana im treba pola sata vožnje makadamskom cestom. Ljubičin brat kaže da zima ovdje ne prašta pa se sve mora nabaviti prije nego padne snijeg.
Ovo bi uskoro mogla biti sudbina i ostatka Hrvatske. Prema UN-ovom izvješću Hrvatska je lani brojala preko četiri milijuna ljudi i taj će broj s godinama samo padati. Za otprilike 30 godina bit će nas 3,4 milijuna, a 2100. tek 2,5 milijuna.
Demograf Nenad Pokos kaže da je ova procjena još i optimistična:
"To je prvi razlog, intenzivno iseljavanje, ovo je sad već što nam se događa reći val iseljavanja nakon drugog svjetskog rata. Drugi razlog je intenzivan prirodni pad koji nam se produbljuje iz godine u godinu i traje od 1991. do danas."
A upravo su neke od tih mjera proveli u Općini Viškovo kod Rijeke pa imaju i više rođenih nego umrlih, a i sve više mladih se ondje doselilo pa je tamo prosjek godina 38.
"Sa svime smo zadovoljni, jedino što bi trebalo više je sadržaja za djecu. Znači, nekakav parkić i ono što je problem je što škola nema produženi dnevni boravak", smatra Maja Kufner iz Viškova.
A škola im puca po šavovima pa se nadaju da će im država pomoći sagraditi novu. I u vrtiću je gužva.
"Mi dajemo subvenciju za dječji boravak u dječjem vrtiću u prilično visokom iznosu, ona za roditelje iznosi 400 kuna, a za jasličare je to 750 kuna", kazao je Denis Mladenić, zamjenik načelnice Općine Viškovo.
Mali su svjesni koliko znače, samo da još toga postanu svjesni i oni koji odlučuju o njihovoj budućnosti.
Dodajmo ovome i podatke Državng zavoda za
statistiku o razlici u broju rođenih i umrlih.
U sva četiri najveća grada više je umrlih nego
rođenih. Rijeka ima najveći negativan prirodan prirast u državi
sa 620 umrlih više nego rođenih. Zatim je Osijek, pa Split i
Zagreb s 408 više umrlih nego rođenih. Solin ima najveći prirodni
prirast u državi s 94 rođenih više nego umrlih. Na drugom
mjestu je Dugo Selo pa Kaštela, dok je četvrti Metković s 53
rođenih više nego umrlih.