Prema podacima statističkih ureda iz Irske i Njemačke, iseljavanje iz Hrvatske u te dvije zemlje je usporilo, budući da je u prošloj godini i u prvoj polovini ove godine prvi put od ulaska Hrvatske u Europsku uniju zabilježen pad broja useljenika iz Hrvatske, piše Večernji list.
Za razliku od 2017. godine, kada se u Njemačku iselilo 52.791 i rekordne 2016. kada se u tu zemlju iselilo 57.155 hrvatskih građana, prošle godine je zabilježen pad tako da se iz Hrvatske u Njemačku uselilo 51.197 hrvatskih građana, prema podacima njemačkog statističkog ureda Destatisa. Međutim, taj ured upozorava da je riječ samo o Hrvatima iz Hrvatske, a ako se njima pribroje i oni koji imaju hrvatsko državljanstvo iz ostalih država, broj useljenih Hrvata prošle godine iznosi 57.724.
Povratak "starih gastarbajtera" umirovljenika
Povjesničar i politolog, dr. Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, tvrdi da nije točno da je trend iseljavanja u Njemačku u padu i da su brojke koje se plasiraju u javnost o iseljavanju daleko od stvarnih. Prema njemu, za razliku od Destatisa, koji uzima sve osobe s hrvatskim državljanstvom, podaci Saveznog ureda za migracije (BamF) koji uzima i iseljenike i povratnike iz Hrvatske su precizniji, a na njih treba pričekati do listopada za prošlu godinu. Jurić smatra da će sljedećih godina još rasti broj povratnika umirovljenika jer u mirovinu ulaze "stari gastarbajteri" iz vremena 1968. do 1972.
"Ne radi se o povratku novih iseljenika, nego o umirovljeničkoj migraciji. Političari, neki novinari i neki znanstvenici, pak, manipuliraju brojevima i prikazuju kao da se događa promjena trendova. Ima i onih koji se vraćaju zbog nerealnih očekivanja od Njemačke, ali ne prelaze 5% ukupnog broja iseljenih. Do promjene trendova, nažalost, ne može doći jer se nije dogodilo ništa značajno što bi iseljenicima dalo nadu u ovo društvo. Hrvatska ima sve elemente 'zarobljene države'", kaže Jurić za Večernji list.
Švedska postaje sve atraktivnija
Prema podacima irskog Središnjeg statističkog ureda, koji broj imigranata procjenjuju prema broju alokacija Personal Public Service Numbers (PPSN), Irska prvi put ove i 2018. bilježi pad dolazaka iz Hrvatske. U prvoj polovici 2019. izdano je 1648 brojeva, dok je prošle godine u istom periodu čak 2119 hrvatskih građana dobilo taj broj. Ulaskom u EU, skočio je i broj iseljenika u tu zemlju. S 483 u 2013., broj je skočio na 2091 tijekom 2014., pa se godinu kasnije udvostručio, na 4342, a vrhunac dosegnuo 2016. s 5312 izdanih PPSN-a.
I dok od 2017. broj iseljenih Hrvata u Irsku lagano pada, lagano raste broj iseljenih Hrvata u Švedsku, gdje se prošle godine doselilo 1150 Hrvata. Godine 2017. njih 1084 otišlo je u Švedsku, a godinama prije toga brojka se vrtjela oko 1000.
