Hrvati štede više nego ikad! U bankama građani čuvaju 192 milijarde kuna, a oko 70 posto štednje je u eurima. Uoči Svjetskog dana štednje financijski stručnjaci svoja su iskustva podijelili s generacijama koje tek dolaze. Tim povodom i debata učenika srednjih škola.
Od malih nogu potrebno je učiti kako novac pametno i mudro iskoristiti. Zagrebački gimnazijalci kažu - svaka štednja je dobra - bez obzira na valutu.
"Mi smatramo da su oba oblika štednje dobra, međutim štednja u kunama ima prednosti jer se može dobiti kamata i državne poticaje, a štednja u eurima znači da smo vezani za stabilnu vanjsku valutu", rekla nam je Alma Đafić, učenica II. gimnazije u Zagrebu.
S druge strane, jedna skupina kaže ne svim oblicima štednje.
"Naš stav je osobno da posebno ne treba štedjeti u kunama, zbog niskih poticaja i niskih kamatnih stopa, i zašto ne treba štedjeti u eurima zbog nefleksibilnosti valute koja često može pasti preko noći", ističe Matko Dujmović, učenik Klasične gimnazije u Zagrebu.
Unatoč ovim savjetima mladih, Hrvati štede sve više. Iako je većina štednje u eurima, posljednjih godina primjećuju se novi trendovi.
"Lagani pad štednje u eurima sa 75 na 70 posto i porast kunske štednje s 21-22 na 26 posto je zadnji postotak", kazao nam je Zdenko Andrović, direktor Hrvatske udruge banaka.
Kako najispravnije postupati s novcem? Hrvatima nedostaju osnovna znanja. Prema istraživanjima, financijska pismenost je mala - pismeno je tek 44 posto građana.
"Trebate znati što je tečaj, kako se on računa, kako se kamatna stopa računa, važno je da takvo zanje dobijete u školi pa ćete kasnije primjeniti u ovakvim operacijama", ističe Maja Vehovec s Ekonomskog instituta.
Neodlučne štediše, uđe li Hrvatska u Europsku monetarnu uniju, imat će samo jednu mogućnost - euro, jer kuna bi mogla u povijest 2022.
