Hrvati su u tolikoj mjeri počeli kupovati rabljena vozila iz EU, da njihova prodaja više nije samo po količini prestigla prodaju novih, već u prosjeku na svakog građanina koji kupi novi – dođu i četiri koja kupe rabljeni.

2008. godine ih je prodano trostruko više novih. Isti trend i nakon pada tržišta sve do 2012., ali poslije ulaska u Uniju, prodaja korištenih prestiže nove 2014. godine, a godinu kasnije još više. Od 35 tisuća novih. 70% kupili su država ili tvrtke, tek 30% građani. Rabljene samo građani. Isti trend i u prva tri mjeseca ove godine.  Direktor WeltAuta Mario Devčić je nekad prodavao nove, ali prilagodio se. Sada je njegova tvrtka jedna od najjačih u prodaji rabljenih s malom kilometražom, No, upozorava, dvije trećine uvezenih su stariji od 7 godina.   "Nažalost to negativno utječe na naš vozni park, time se utječe na sigurnost, svjedoci smo da dolazi do većeg broja poginulih i mi pokušavamo tim mlađim vozilima utjecati na to", kazao je Mario.

Da Hrvatska ne postane groblje vozila iz Unije, struka smatra da država mora potaknuti prodaju novih ili tih boljih tek nekoliko godina starih, rabljenih, a to se u obje kategorije može postići ukidanjem nameta poput prijepisa koji imamo jedini u Europi.   "Već ionako smo izvan apsolutne većine zemalja koja ne prakticira naplaćivanje poreza na promet vozila, država u svakom slučaju treba napravit bilokakve olakšice", izjavio je Kristijan Tićak, urednik Auto Motor i Sport.

U ministarstvu prometa koje bi moralo pažljivo promatrati što se događa na cestama, nam odgovaraju da za to - nisu nadležni.