Naš je hrabri Josip Antolić otkrio da se kod nas mogu pojesti i neke egzotične vrste mesa.
Mesna egzotika, no za Sinišu - priprema u odnosu na ostalo meso - nikakav problem!
"Za to nam uvijek treba jača temperatura, znači za klokana i noja! Zašto? Da se meso prije stisne i unutra ostane sočno! Krokodil? U principu izgleda kao oslić, ali meso mu je malo tvrđe nego oslić. onako kompaktnije", kazao je Siniša Posilović, kuhar.
Ramstek od klokana ide uz pire od batata, krokodil uz pire od
brokule,
burger od noja, klasično s povrćem!
"Noj je 55 kuna, a krokodil i klokan su 130, odnosno 140 kuna. Noj dolazi iz jedne farme iz Belgije, krokodil iz Amerike, Luisiana, a klokan je iz Australije", izjavio je Jurica Stanković, voditelj restorana.
Pa red je da se pripremljeno i proba.
Klokan je malo žilav, ali odličan! Ovo je krokodil, mene podjseća na piletinu. Burger od noja, prilično zanimljivo!
Pa iako u ovom restoranu prilično često pripremaju klokane, krokodile i nojeve - Hrvatima je i dalje broj jedan - svinja! Statistika kaže na godinu pojedemo oko 68 kilograma mesa, od čega čak 32 kilograma otpada na svinjetinu! S 24 kilograma slijedi perad, Hrvati pojedu i 10 kilograma govedine, junetine, teletine te 2 kilograma janjetine.
"Teletina se kreće oko 112 kuna, to je but, piletina je nekih 60 tak kuna, junetina je 65 i 76, a svinjetina je nekih 40 tak kuna", kazala je Marija Pršir, prodavačica u mesnici.
Najjeftinija, pa vjerojatno baš zato i najpopularnija. No ova je mesnica u centru glavnog grada, pa prosjek za Hrvatsku ovdje ne vrijedi.
Skupo je u odnosu na meso i povrće, pa i u tome magistrica nutricionizma Diana Gluhak - vidi razlog u prilično velikoj konzumaciji mesa.
"Što se tiče mesa, kao svježega mesa, ja bih uvijek preporučila da se držimo nekako dva do 4 puta tjedno. Problem i cijela fama je nastala jer konzumiramo meso svaki dan", poručila je Diana Gluhak, magistrica nutricionizma, Red Fork konzulting.
Potrošnja je u Hrvatskoj neznatno veća od prosjeka Europske unije, za skoro 50 posto manja nego primjerice u Americi. Ali osim u količini, problem se krije i u pripremi hrane.
"Nekakvo jako prženje ili pohanje ili prženje u dubokom ulju zapravno nije preporučljivo, kao što nije preporučjiva ni prevelika konzumacija procesiranih namirnica! Ja bih uvijek meso kada bih ga iobrađivala koristila svježe meso, ono koje mogu kuhati, pirjati ili obraditi bez masnoća", dodaje Gluhak.
Iako je i sada količina mesa, oko 67 kilograma koliko se na godinu prosječno jede u Europskoj uniji - poprilično velika, a novo istraživanje predviđa da će u idućim godinama još rasti!
