arti-201005120011006Religioznost u Hrvatskoj i dalje je visoka i stabilna iako su vidljive neke bitne promjene, pokazali su rezultati Europskog istraživanja vrijednosti (European Values Study) provedenog 2008. u Hrvatskoj na uzorku od 1525 ispitanika.
U znanstvenom radu ''Dinamičnost u stabilnosti: religioznost u Hrvatskoj 1999. i 2008. godine'', utemeljenom na spomenutom istraživanju, Gordan Črpić i Siniša Zrinščak navode kako se blagi pad religioznosti u Hrvatskoj očituje glede konfesionalne identifikacije, pohađanja vjerskih obreda te javne uloge Crkve.
S druge strane, kako ističu, mnogi su indikatori stabilni pa u europskom kontekstu Hrvatska i dalje pripada religioznijim zemljama. Važan rezultat istraživanja uvid je u dinamiku promjena u strukturi religioznosti. Tako je zabilježeno povećanje udjela mlađih i smanjenje udjela starijih među religioznima te povećanje udjela muškaraca i smanjenje udjela žena.
Po istraživanju, identifikacija s vjerskom zajednicom dosta je proširena pa se pripadnikom neke vjerske zajednice u Hrvatskoj smatra 84,3 posto građana. Među ispitanicima njih 80,6 posto reklo je da su katolici. Istraživanjem provedenim 1999. katolicima se izjasnilo 86,8 ispitanika. Znatno je pao postotak onih koji se izjašnjavaju katolicima u generacijama rođenim do 1945. te u generacijama između 1946. i 1975. godine, a u generacijama rođenim nakon 1976. postotak je ostao stabilan.
Usprkos relativnom padu konfesionalne identifikacije, religijska samoidentifikacija u oba istraživanja ostaje stabilna. Godine 1999. među ispitanicima 80 posto njih odgovorilo da se smatra religioznom osobom, a 2008. njih 79 posto. Nereligioznom osobom 1999. izjasnilo se 11 posto ispitanika, a 2008. njih 10 posto. Uvjerenih ateista prije deset godina, po istraživanju, bilo je tri posto, a 2008. četiri posto.
U provedenim mjerenjima vidljiva je velika važnost Boga u životu hrvatskih građana. Više od 50 posto ispitanika smatra kako je Bog važan u njihovu životu.
U pogledu crkvene participacije u odnosu prema 1999. zabilježen je pad i porast onih koji nikada ne pohađaju vjerske obrede. Za 10 posto smanjio se broj onih koji pohađaju vjerske obrede na tjedan ili na mjesec, a za toliko se povećao broj onih koji u crkvu ne idu nikada ili idu samo povremeno. Hrvatska je 1999. s udjelom oko 50 posto onih koji vjerske obrede pohađaju najmanje jedanput u mjesecu bila među zemljama s vrlo visokom razinom crkvene participacije.
Usporedba rezultata iz 1999. i 2008. pokazuje da je došlo do pada povjerenja u Crkvu, napose u njezinu sposobnost da adekvatno odgovori na moralna, duhovna, obiteljska i socijalna pitanja. Godine 1999. ispitanici su imali veoma veliko ili veliko povjerenje u Crkvu - više od 60 posto, a po istraživanju 2008. nešto više od 50 posto.
Prethodni članak:
arti-201005150255006
