'Nitko ne želi cigle iz filmova' / Hrvat prodao firmu pa prije par godina kupio zlato za 4 mil. eura: 'Sad vrijedi 5 milijuna!'

Image
Foto: Shutterstock

Vrijednost ovog plemenitog metala probila je povijesnu razinu i kilogram sada vrijedi oko 63.000 eura.

7.3.2024.
17:27
Shutterstock
VOYO logo

Tko je bio te sreće pa imao novca i kupio kilogram zlata prije 10 godina, na njoj je do danas zaradio više od 30.000 eura jer je cijena zlata u tom razdoblju skočila za 115 posto. Naime, kilogram koji je tad kupio za oko 30.000 eura, sada vrijedi 63.000 eura.

Računica je to koju objašnjava Josip Kokanović operativni direktor Centra zlata komentirajući vijest da je cijena zlata dosegla svoj povijesni vrhunac. "Time se prvi put prešla psihološku granica od 2100 dolara, odnosno oko 1950 eura po unci", navode iz Centra zlata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naime, zlato u prosjeku poskupljuje za osam posto godišnje unazad 20 godina, a samo od početka ove godine cijena mu je narasla više od pet posto. Kad se govori o zlatu, većini se ispred očiju pojavi ona poluga iz američkih filmova ali naš sugovornik kaže da u stvarnosti nitko baš ne kupuje takvu "ciglu". Ipak, iz znatiželje smo pitali "pošto cigla".

'Nitko ne kupuje one cigle iz filmova'

"Poluge koje vidimo u western filmovima su replike bankarskih poluga koje imaju 400 unci ili 12,4 kilograma. Takva poluga bi sada vrijedila gotovo 800.000 eura. Osobno nikad nisam vidio da je netko kupio takvu polugu, a postoje za to i sasvim praktični razlozi. Naime, centralne će banke trgovati takvim polugama kada razmjenjuju milijarde eura, ali ako nekome zatreba nekoliko tisuća eura za popravak auta ili nešto slično teško je od poluge uzeti komadić. Isto je i s papirnatim novcem. Kad bi netko donio novčanicu od 500 eura na blagajnu, zakolutali bi očima", smije se Kokanović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Shutterstock

Iako tako u stvarnom svijetu nitko ne kupuje "bankarske" poluge, naš sugovornik kaže da je tržište investicijskim zlatom vrlo živo, kupuje ga baš svatko.

"Iako još nisu službeni podaci izašli, moja je procjena da je tržište investicijskim zlatom lani bilo oko 200 milijuna eura. Kupuju ga obični ljudi, često podignu novac iz banke nakon što im istekne oročenje, prinosi kamata na štednju su mali i odluče uložiti u ovaj plemeniti metal. Naše iskustvo govori da zlato najviše kupuju ljudi koji rade za prosječnu plaću i ne kupuju oni 'na kile', nego kupe možda gram za 70 eura, pa se za dva-tri mjeseca vrate po još jedan gram. Tijekom godina žele skupiti nekoliko desetaka poluga od grama i tako zaraditi ušteđevinu. Jedan dio njih rasproda nekretnine jer smatraju da su sad preskupe i da će im cijene padati. Onda odjednom kupe više zlata", kaže naš sugovornik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
PODIVLJALO TRŽIŠTE /

Senad iz garaže kod Zagreba iselio automobil, uselit će podstanare: '500 eura nije previše'

Image
PODIVLJALO TRŽIŠTE /

Senad iz garaže kod Zagreba iselio automobil, uselit će podstanare: '500 eura nije previše'

Na pitanje koliko je zlata kod njih netko najviše kupio, bez zadrške ispaljuje: "Klijent je kupio zlato vrijedno nešto više od 30 milijuna kuna ili 4 milijuna sadašnjih eura. Novac je zaradio prodajom firme. Zlato je kupio prije nekoliko godina i sada ono vrijedi 5 milijuna eura zbog porasta cijene u međuvremenu", kaže Kokanović.

A samo u posljednjih 12 mjeseci, vrijednost zlata povećala se 15,5 posto, u igri brojeva cijena ovog metala u pet je godina skočila za više od 60 posto te iz Centra zlata navode da je razlog nestabilnost u svjetskom gospodarstvu. Naravno, tu je bio niz od pandemije koronavirusom, visoka inflacija diljem svijeta i geopolitička nestabilnost kojoj se za sad ne nazire kraj. Povijest je pokazala da da upravo u vremenima nestabilnosti, zlatni novčići i sve što sjaji žutim sjajom postaju tražena roba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Nel Pavletić/Pixsell

No vraćajući se na povijesnu cijenu zlata, naš sugovornik dodatno pojašnjava: "Moje mišljenje o porastu cijene je da se to dogodilo zbog očekivanja da će centralne banke početi spuštati kamatne stope, a investitori diljem svijeta zaključuju da se više ne isplati toliko ulaganje u državne obveznice. Tu je i mišljenje da će kamate na štednje u bankama padati, a ionako nisu visoke, pa se na štednji neće moći zaraditi. Sad je u trendu ulaganje u zlato, nekretnine, dionice, a čak je i ulaganje u bitcoin na rekordnim razinama. Investitori jednostavno smatraju da je sve drugo bolje nego posuđivati novac bankama, odnosno štedjeti u banci."

Cijenu pumpa i potražnja u industriji

No na zlato se ne gledao samo kao na sigurnu luku ono se koristi i industriji te je i tu jedan razlog velike potražnje što je dodatno poguralo cijenu na više, ali tu je i pad povjerenja u dolar i američko gospodarstvo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Zlato je alternativa američkom dolaru i državnim obveznicama te porast potražnje dovodi do rasta cijene", dodaje Kokanović.

Ekonomski analitičar Mladen Vedriš dodatno je komentirao otkud tolika cijena zlata te je rekao da su tri glavna razloga: "To su inflacija i činjenica da je novac gubio na vrijednosti pa ljudi hoće zaštiti vrijednost. Kod nas su ljudi tradicionalno štitili vrijednost ulažući u nekretnine. No ako netko ima manju novca, onda će to uložiti u zlato koje je i mobilnije. Drugi razlog je nesigurnost - svak oblik imovine u riziku je od rata i inflacije, a zlato se može spakirati i pospremiti kao nešto najvrjednije".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dalje je naveo kako su središnje banke, osim kupovanja deviznih rezervi, počele kupovati i zlato te su u tome prilično aktivne Kina i Indija. To su velike zemlje i njihovo kupovanje zlata sigurno se osjeti i na svjetskom tržištu, ali Vedriš potvrđuje da je potražnju za zlatom dodatno pogurala njegova potražnja u industriji. "Ono se koristi u industrijskim tehnologijama kao tehnološki metal. Kad se sve to namiri, ono što je ostalo ide kao investicijsko zlato", navodi naš sugovornik.

'U ratu je hotel na obali samo meta'

Potvrđuje da je cijena ovog plemenitog metala povijesno raslo između sedam i devet posto godišnje. Istina je da postoje oscilacija u mirnim vremenima, ali kad se kumulativno pojave faktori kao što su globalna nesigurnost, inflacija i druge navedene stvari, to pogura cijenu na više. "Ali prosjek rasta cijene zlata sigurno nije ništa manji od rasta cijene dionica ili nekretnina", dodaje Vedriš.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Igor Kralj/Pixsell

No pojedini ekonomski analitičari kritiziraju ovu vrstu ulaganja kao špekulativnu pa na to Vedriš dodaje da se špekulativnost odražava u očekivanju kupca koliko će cijena rasti.

"Ali i u tržištu dionica onaj koji kupuje ne gleda koliko je platio, nego gleda očekivani prirast. Na svako ulaganje, pa tako i u nekretninu na moru, gleda se kako će ona u neko periodu ostvariti prirast", navodi naš sugovornik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na komentar da pojedini ekonomski analitičari kažu da u najgorim vremenima malo vrijedi zlato koje se lako mijenja i za nešto vode ili zdjelu hrane, Vedriš odgovara: "Davno je napisano da se u pustinji kraljevstvo daje za čašu vode - ako ćete zbog toga preživjeti. Ali postoji i druga priča da ćete u kriznim vremenima uz nešto zlata lakše doći do resursa koji znače preživljavanje. A nekretnina koja u normalnim vremenima vrijedni puno, kao što je hotel na moru, u ratu je meta za gađanje", rekao je Vedriš.

Image
Foto: danas.hr

POGLEDAJTE VIDEO Luksuzni stan, hotelske sobe i zlato u sefu. Što hrvatski kraljevi narkokartela rade u Turskoj? Odvjetnica dala ideju

Tekst se nastavlja ispod oglasa
FON
Gledaj od 27.srpnja
VOYO logo