Zakon se primjenjuje od prosinca prošle godine, a analiza nakon prvog tromjesečja pokazuje kako HRT unutar sat vremena katkad emitira i više od devet minuta reklama. Poseban su problem pak sponzorirane emisije, koje HRT ne ubraja u minute reklamiranja iako je riječ o potpuno reklamnom sadržaju.
Kada se dopuštenim minutama reklamiranja pribroje i te sponzorirane emisije, onda je HTV u prvom tromjesečju i znatno više kršio Zakon o elektroničkim medijima. Sponzorirane emisije ne bi bile sporne kada bi bile ubrojene u minute reklamiranja ili kada bi njihov sadržaj primjerice bio edukativnog ili sličnog karaktera, te kada bi se tek na kraju prikazalo ime sponzora. No, većina sponzoriranih emisija na HRT-u isključivo se odnosi na reklamiranje klijenata koji su ih naručili, a nisu unutar dopuštenih šest minuta reklamiranja.
I Vijeće za elektroničke medije upozoreno je na taj problem, te je na jednoj od svojih sjednica odlučilo nakladnicima televizije uputiti dopis u kojem je "izrazilo svoju zabrinutost zbog učestalih emitiranja emisija pod sponzorstvom, a da pritom nisu ispunjeni svi uvjeti propisani Zakonom o elektroničkim medijima".
Nalog Vijeća
Vijeće je tako naložilo nakladnicima da do 31. prosinca 2011. godine usklade emitiranje postojećih emisija sa zakonskim odredbama.
"Sve emisije koje ne budu usklađene ili koje nakladnici počnu emitirati nakon ove odluke, a nisu prije ugovorene, bit će smatrane oglašavanjem", piše u odluci Vijeća za elektroničke medije. HRT, ali i ostali nakladnici televizije imaju još dobrih osam mjeseci da se usklade sa Zakonom o elektroničkim medijima iako su ga trebali početi poštovati već kad je stupio na snagu.
Većina sponzoriranih emisija na HRT-u emitira se u poslijepodnevnim i večernjim satima, uglavnom prije Dnevnika te gledanih HRT-ovih, ali i stranih emisija. Najviše sponzoriranih emisija na HRT-u imaju banke, a slijede ih farmaceutske tvrtke koje se reklamiraju u "zdravim minutama".
Na HRT-u bez komentara zbog neradnog dana
Budući da je ova problematika "potegnuta" u vrijeme vikenda, odgovori na sporna pitanja s hrvatske dalekovidnice nisu još stigli.
Zakon o elektroničkim medijima, koji je Sabor donio u prosincu 2010. godine, znatno je preciznije definirao mnoge pojmove, poput elektroničke publikacije, ali i oglašavanja. Definicijom oglašavanja sada su tako obuhvaćene i različite kompenzacije i samopromidžba, što su česti oblici oglašavanja na internetskim portalima. Novim Zakonom o elektroničkim medijima zamijenjen je istoimeni zakon iz 2003. godine.
Vezani članci:
arti-201104130416006 arti-201104100118006 arti-201104150529006 arti-201102240480006
