Hrana je u svijetu najskuplja u posljednjih 7 godina, objavila je agencija Ujedinjenih naroda za hranu. Najviše je poskupio šećer, u odnosu na lani za 60%, a potom žitarice, koje su 2020. bile 30-ak % jeftinije. Poskupjelo je i ulje, meso, mliječni proizvodi za čak 24 posto. Za nešto je kriva potražnja iz Kine, za nešto mraz i suša, za nešto proizvodnja biodizela. Ali, koji god razlozi bili, za Hrvatsku to nisu dobre vijesti. Jer, hranu već plaćamo skuplje nego Španjolci, Britanci i mnogi drugi, puno bogatiji Europljani.
Građani iz mjeseca u mjesec primjećuju da sa svakom novom kupovinom ostaju bez sve više novca - i to kada nabavljaju one osnovne prehrambene namirnice. Osjeti se to u trgovačkim centrima, ali i na tržnicama.
"Ono, malo po malo svaki dan nešto poskupi. Poskupilo je i voće i povrće, meso, sve je poskupilo. Što je tu je", misli Zagrepčanka Sonja.
"Plac je jeftiniji i to znatno jeftiniji od trgovine. MA KOJA GOD
BILA TRGOVINA! U trgovini je mraža, merža, ova..mraža, kak se
zove?", pita se Martin iz Zagreba.
Marža...
"Ona se plaća - to je beskorisno".
"Zadnje vrijeme sam se trebao prebaciti na bezglutensku prehranu tako da je za mene užasno hrana poskupila. Za ostatak hrane nisam siguran, pa meni sad samo kruh košta 30, a ne 5 kuna", smatra Zagrepčanin Marino.
"To se sve neprimjetno radi, odnekud recimo s nekih 6,99 diže na 7,99 i tako pomalo neprimjetno, ali skupi se, kuna gore, na ovom na onome i tako...", kazala je Danica iz Zagreba.
"Najviše meso. Picek, pa kaj ja znam nekakvo faširano", otkrila je Zagrepčanka Jasmina.
Znači ipak je poskupilo?
"Da, to bi rekla da je baš poskupilo, o, a ima naravno i drugih stvari".
No, cijene nisu porasle samo u Hrvatskoj, već u cijelom svijetu.
Prema podacima Organizacije za prehranu i poljoprivredu UN-a u posljednjih je godinu dana najviše poskupio šećer i to čak za 60 posto. Nakon njega slijede žitarice koje su skuplje 26 posto. Porasla je i cijena mliječnih proizvoda, u prvom redu maslaca i sira i to za 24,1 posto. A tu je i meso koje je skuplje za 5,1 posto, najviše se to odnosi na janjetinu i govedinu.
"S obzirom da smo mi zemlja koja nije samodostatna u proizvodnji hrane, cijene hrane vrlo jednostavno ocrtavaju ono što se događa na svjetskim tržištima. Mi bi bilo puno otporniji kada bi jeli hranu iz svog okruženja, onda nam trošak hrana i ne bi toliko ovisio o transportu", pojasnila je ekonomska analitičarka Andrea Lučić.
Prema podacima Eurostata, prosječni indeks hrane na razini Europe iznosi 100. Najskuplja je u Švicarskoj, a Hrvatska je obično u ovakvim tablicama u sredini, ali ipak skuplja od zemalja poput Španjolske i Velike Britanije. Među najskupljima namirnicama su kruh i riba.
No, treba i reći da u Hrvatskoj čak 30 posto plaće obično ode na hranu.
"Nažalost, mi zbog niskih primanja a relativno visoke cijene hrane u odnosu na zemlje zapada, razvijene zemlje imamo jako veliki udio troškova na hranu u ukupnom kućnom proračunu. U ovakvim situacijama jednu našu obitelj ovakva situacoija dodatno pogađa, jer se taj udio koji odlazi na hranu povećava", tvrdi Andrea Lučić.
Inače, poskupljenja bi se mogla nastaviti do kraja godine. Čak i domaći proizvođači, poput onih koji prave sir, zbog sve većih troškova proizvodnje priznaju da razmišljaju o povećanju cijena.
"Iskreno ja se nadam da bi cijena morala barem malo porasti s obzirom na cijelu situaciju i s obzirom da stvarno sve poskupljuje pa tako i nama poskupljuje repromaterijal. No, međutim velim, naše se cijene nisu mijenjale zadnjih 10 godina", rekla je predsjednica Saveza udruga malih sirara Republike Hrvatske Romina Zadravec.
No, stručnjaci uvjeravaju, stanje na tržištu kao i uvijek do sada, mora se stabilizirati, a onda će i građani lakše disati na kraju svojih kupovina.
