Hrana je najskuplja u posljednjih deset godina, kaže UN-ova agencija za hranu i poljoprivredu.
U Hrvatskoj je u listopadu, poskupjela za 3 posto u odnosu na rujan. Najviše se to osjeti na ulju i žitaricama. Zbog toga građani sve više paze gdje i što kupuju, a tu se dolazi do vječne dileme kupovati u trgovini ili na tržnici. Računicu ima Matija Mlinarić.
Cijene hrane već nekoliko mjeseci rastu, a građani to sve jače osjećaju na svojim džepovima. I nema tu iznimki, sve je skuplje. Zbog toga građani više vremena provode gledajući gdje će jeftinije proći.
Mario iz Zagreba kaže: 'Vidljiva su, u dućanu su definitivno vidljiva. Vidi se da je poskupilo dosta toga, a na tržnici... Ha! Primijeti se i tu pomalo.'
Marija iz Zagreba: 'Za mene je plac jako skup, ali jako. Ja jako volim pojesti špek, ali po mojoj penziji ja si ga ne mogu kupiti.'
Ivan iz Zagreba: 'Nije nešto strašno poskupilo, ali je, nešto je, dižu se cijene pomalo.'
Prodavači s tržnica tvrde da se njihove cijene u načelu nisu promijenile.
Đurđica Đurinić, prodavačica: 'Ne, možda pojedini artikli, ali
većina cijena je ostala ista. Dapače, neke su i manje nego kaj su
bile prošlih godina.'
Tomo Kralj, prodavač: 'Prisiljen si prodati po toj nekoj cijeni
koja je. Grincajg je već kolko sam ja star 60 i više godina 5
kuna, sad su ga digli na 6. Ti ga nemreš dići na veću cijenu kad
su ljudi naviknuti na onu cijenu. Luk mladi je 5 kuna i ti ga
drži na 10 i nebu ti ga niko kupil.'
Hrana je danas 31 posto skuplja nego u istom razdoblju lani. Osjetno poskupljenje može se vidjeti i u periodu od samog jednog mjeseca.
Biljna ulja nikad nisu bila skuplja. U listopadu su poskupjela za 9,6 posto. Nastavio se i rast cijena žitarica, njihova cijena je porasla za 3,2 posto. Zbog velike potražnje za mliječnim proizvodimo skuplje je i mlijeko, 2,2 posto.
Jedino što je, barem na papiru nešto jeftinije je meso, za 0,7 posto i šećer za 1,8 posto. Ovo mu je prvi pad cijene u 6 mjeseci.
Iz Poljoprivredne komore tvrde da će se rast cijena nastaviti. Najveća poskupljenja bit će za 4 godina kada će u Europi biti najaktulanija strategija od polja do stola.
Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore:
'To je uklanjanje 50 posto pesticida, smanjenje 50 posto antibiotika, 20 posto smanjenja zaštitnih sredstava i gnojidbe i sve će se to odraziti s rastom cijena od 20-ak ili čak i više posto.'
Inače, prosječnom kućanstvu u Hrvatskoj treba 10 i pol tisuća kuna za dostojan život, a minimalna košarica za tročlanu obitelj danas iznosi 7500 kuna.
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata:
'Ono što rade ljudi i naši anketari je to da traže nešto što je jeftinije da bi upotpunili to što je na drugoj strani poskupilo. Primjerice skuplji kruh znači da od nečega moraju odustati. Pokušava se održati razina košarice, ali ona i dalje raste.'
Građanima jedino ostaje nada da će u nekom trenutku porasti i plaće, jer ako neće, jedino im preostaje živjeti od akcije do akcije.