Nije karantena predviđena samo za ljude. Ista sudbina čeka i knjige, barem one koje ćemo opet posuđivati u knjižnicama. Dosad to možda i nismo primjećivali, ali postoji mnogo stvari koje su tu za zajedničko korištenje, što znači da ih svi diramo jedni poslije drugih. Od ručki u tramvajima, tipaka na bankomatima, čak i svete vode u crkvama. Hoće li nam se i kako promijeniti svakodnevica u njihovu korištenju?
Jedne novine čita barem troje ili četvero ljudi. Lizanje prstiju prilikom listanja novina je i bez korone odvratna navika i nadajmo se da će poslije ovoga i posve izumrijeti, piše RTL. Novine najviše ruku promijene u knjižnicama. No, neko vrijeme neće. Knjižnice se otvaraju već u ponedjeljak, a one zagrebačke radit će pod ljetnim radnim vremenom. No, služit će samo za ono glavno, odnosno posuđivanje i vraćanje knjiga, bez čitaonica i igraonica. A i knjige čeka karantena.
Preporuke su takva da sva građa koja je vraćena mora biti u karanteni 72 sata. Mi ćemo to vjerojatno pakirati u vreće s datumom, čekati da prođe rok, pa ponovno prebrisati i vratiti korisnicima", rekla je za RTL Ivančica Đukac Kero, knjižničarska savjetnica u Knjižnicama grada Zagreba.
Koje materijale virusi vole?
Papir nije materijal kojega virusi osobito vole, ali površine po knjigama mogu biti i plastične i kožne, stoga su povećane mjere opreza. Studije kojima barata i Svjetska zdravstvena organizacija barata pokazuju kako koronavirus dugo, do 72 sata, preživljava na plastici i nehrđajućem čeliku. Manje od 24 sata na kartonu i manje od četiri sata na bakru.
No, već u prvim danima krize mogli smo primijetiti kako se gotovina koja kruži po rukama počela izbjegavati, a više se koriste beskontaktni načini plaćanja. Bankomate ljudi sve više koriste u rukavicama. Sve donedavno javnim smo se prijevozom mogli voziti ležerno, bez maski na licu i dezinficijensa u džepu. Preporuke govore kako bi odsad trebali koristiti i rukavice, barem dok koristimo rukohvat.
Istraživanja američke administracije pokazuju kako virus mnogo kraće živi kad je izložen sunčevoj svjetlosti. Američki su stručnjaci potvrdili kako koronavirus ne voli ni vlagu, no to ne znači da su posude sa svetom vodom u crkvama sigurne od virusa. Čak naprotiv, pa je naputak kršćanskih zemalja da se stari običaj privremeno napusti.
'Slinavi joint od njuškice do njuškice'
Postoji i još jedna stvar koju je, prema istraživanju iz 2016. čak 16 posto ljudi u Hrvatskoj podijelilo barem jednom. Mnogi pacijenti doktora Slavka Sakomana i više puta na dan. "Taj slinavi joint kruži od njuškice do njuškice. Pa kažem koronavirus je, brate jesi ti normalan, pa još ćete se svi zaraziti. Jeste vi normalni? Dajte barem svaki svoj joint. To je bio savjet barem da se smanji šteta", poručio je psihijatar Sakoman.
Pitanje je samo koliko će nova, sigurnija pravila trajati u naciji koja se voli grliti, ljubiti, dijeliti i častiti zajedno.
Sve o koronavirusu u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
