Mnogi sociolozi, filozofi upozoravaju slično potpredsjedniku Svjetske banke, Ismailu Serageldinu koji je rekao da će se ratovi sljedećeg stoljeća voditi oko vode. To je dobar razlog zašto bi prije nego što se to doista i dogodi trebalo napraviti sve što je u našoj moći da se spriječi. Jedna dobra inicijativa dolazi od pučke pravobraniteljice Lore Vidović koja će u ponedjeljak otvoriti raspravu na okruglom stolu "Ljudsko pravo na vodu - je li vrijeme za zaštitu Ustavom?", izvještava Glas Slavonije.
Vidović bi trebala predstaviti i iskustva građana vezano za problem dostupnosti i kvalitete vode. Iako je upitnik na kraju naziva okruglog stola zaista nepotreban, cilj je događaja dobar, a to je potaknuti javnu i stručnu raspravu o potrebi zaštite prava na vodu Ustavom Republike Hrvatske.
Ustavnom zaštitom bi se izbjegli diskriminacija i politički i/ili tržišni interesi za privatizaciju te tako bi osigurala dostupnost financijski pristupačne i zdravstveno ispravne vode za piće i sanitarne potrebe građana. Pitanje je posebno važno ususret najavljenim reformama u tom sektoru. Treba naglasiti i da čak četvrtina građana kasni s plaćanjem režija, zbog čega se dijelu njih obustavlja usluga javne vodoopskrbe, a šest posto stanovnika još uvijek nema mogućnost priključka na sustav.
Izglasana je EU direktiva o pitkoj vodi
Istovremeno Odbor za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta izglasao je EU direktivu o pitkoj vodi, koja se također bavi i problemima infrastrukture jer se čak 23 posto vode u vodenim sustavima izgubi na putu od izvora do potrošača, piše Glas Slavonije.
"Ova je direktiva i odgovor EU-a na prvu uspješnu građansku inicijativu 'Right2Water', koja je, tražeći da se voda proglasi neotuđivim javnim dobrom i strateškim resursom, prije nekoliko godina skupila potpise nekoliko milijuna građana EU-a. Nažalost, incidenti poput onog u Slavonskom Brodu pokazuju da pitku vodu i javno zdravlje treba dodatno zaštititi", rekla je članica Odbora, hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan.
"Tek posljednjih godina spoznali smo da mikroplastike u velikim količinama ima u vodi, hrani i okolišu. Još uvijek ne znamo koliko je točno ima, niti je dovoljno istražen njezin utjecaj na ljudsko zdravlje, no možemo pretpostaviti da nije pretjerano pozitivan. Komisiju smo obvezali da izradi metodologiju, a države članice da prema njoj sustavno mjere količinu mikroplastike u vodenima masama iz kojih se crpi pitka voda", rekla je Borozan
