Usred neviđene epidemije koronavirusa, zbog koje je Europa zatvorila svoje granice, Hrvatska je opet osuđena na uvoz povrća i voća kojeg uglavnom nema.
Mrkvu, peršin, celer, iceberg salatu, poriluk, tikvice, brokula - sve su to proizvodi koje uvozimo, uglavnomi iz Italije, Austrije i Španjolske.
Hrvatska poljoprivredna proizvodnja je samodostatna na razini skupina proizvoda kao što su uljarice i žitarice, a kod voća i povrća te proizvoda mesa i mlijeka uglavnom bilježimo deficit.
Proizvodimo dovoljno žitarica
Prema podacima za 2018., Hrvatska je samodostatna u proizvodnji žitarica za gotovo sve kulture. U proizvodnji pšenice ukupno (143,18 %), kukuruza (140,08 %), ječma (113,26 %), zobi (108,91%. Izdvaja se samo raž i suražica s razinom samodostatnosti 66,94% i ne proizvodimo dovoljno da bismo zadovoljili svoje potrebe.
Što se tiče proizvodnje uljarica, samodostatnost je u 2018. bila za soju (570,80%), suncokret (170,51%), uljanu repicu (294,26%), dok su ostale uljarice ukupno na razini 68%.
Samodostatnost ulja iz uljane repice je najveća (555%), maslinova ulja (52,97%), a najmanje smo samodostatni u proizvodnji sojinog ulja (37,41%). U odnosu na 2013. samodostatnost grupe proizvoda ulja povećala se sa 28% na 71%.
Dovoljno jabuka, manjak breskvi, nektarina i limuna
Proizvodnjom voća u 2018. za većinu kultura nismo mogli zadovoljiti vlastite potrebe. Dok smo u proizvodnji mandarina (102,60%) te trešanja i višanja (128,43%) bili samodostatni, u proizvodnji ostalih kultura zaostajemo. Dok s proizvodnjom jabuka gotovo zadovoljavamo vlastite potrebe (92,03%), najnižu samodostatnost bilježimo za breskve i nektarine (22,47%), stolno grožđe (25,66%) i limune (2,17%).
Niti jednog povrća nema dovoljno
Ukupna samodostatnost povrća kreće se oko 60%, no ni u jednoj kulturi ne bilježimo dovoljnu proizvodnju kojom možemo zadovoljiti vlastite potrebe. Najviše proizvodimo kupusa (90,12%), lubenice i dinje (77,15%) i svježe rajčice (71%), a najmanje cvjetače i brokule (37,54%) i mrkve (37,50%).
Imamo dovoljno peradarskog mesa i jaja
Samodostatnost u proizvodnji mesa u 2018. godini bila je na razini 70,64%. Najveću samodostatnost bilježimo u proizvodnji peradarskog mesa (79,82 %), a nešto manje u proizvodnji goveđeg (70,69%), svinjskog (63,82%) te ovčjeg i kozjeg mesa (65,59%). Samodostatnost u 2013. godine goveđeg mesa iznosila je 86%, svinjskog 59%, a ovčjeg i kozjeg mesa 80%.
Proizvodnjom jaja u 2018. zadovoljavamo 83% vlastitih potreba, što je smanjenje u odnosu na 2013. godinu od skoro 5%.
U proizvodnji sirovog mlijeka i mliječnih prerađevina u 2018. godini bilježili smo razinu samodostatnosti (69,82%), što je smanjenje za oko 5%. Proizvodnja vina zadržala se na razini 73% kao i u 2013. dok je proizvodnja šećera smanjena sa 98% na 80%, a meda sa 99% na 84%, piše Novac.hr.
Vučković: Ulaganje u zapuštenu zemlju i svinjogojstvo
Zbog svega navedenog, ulaganje u zapuštenu zemlju i svinjogojstvo strateški su ciljevi hrvatske poljoprivrede, a s time se slaže i resorna ministrica Marija Vučković.
Na ljeto ili jesen očekuje se rast cijena, ali i manjkovi jer će, ovisno o razvoju situacije s epidemijom, sve zemlje nastojati osigurati dovoljno hrane i zaliha za sebe, uključujući zabranu izvoza pojedinih proizvoda, sažeta je, ali i alarmantna slika koju je za Večernji list iznio ugledni ekonomist Željko Lovrinčević, pozvavši Vladu da u ovom trenutku prvenstveno mora brinuti o poljoprivredi koja je strateška grana svake države, navodi dnevnik.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kaže kako poduzimaju sve što mogu. Prvi korak je, tvrdi, bio pravovremeni odgovor na krizu nizom horizontalnih mjera Vlade te nizom sektorskih mjera ispregovaranih s Europskom komisijom koje se isplaćuju poljoprivrednicima kao potpora stabilnosti dohotka.
Sjetva zasad ide prilično dobro, dok će se na probleme s radnom snagom nastojati reagirati pravovremeno, tvrdi ministrica.
"Što se pak tiče povećanja proizvodnje i strukturnih problema koji se u sektoru nižu desetljećima, radi se na izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojima će se ubrzati proces dodjele zemlje, najvažnijeg resursa koji Hrvatska ima. Izmjene će uskoro biti u javnoj raspravi, a uskoro će se prezentirati i nacrt strateške vizije hrvatske poljoprivrede koju nije usporila ni korona.
I, na kraju, kad govorimo o prvim investicijama iz preostalih sredstava iz Programa ruralnog razvoja ili iz novog okvira Zajedničke poljoprivredne politike EU, odnosno privremene regulative, ići će se u podizanje razine proizvodnje u sektoru svinjogojstva, podizanje plasteničke proizvodnje zajedno s navodnjavanjem te sufinanciranje obnavljanja zapuštenog poljoprivrednog zemljišta", rekla je ministrica Marija Vučković.
Dodala je da su uloženi dodatni napori i u promociju vrijednosti kupnje te javnu nabavu domaćih proizvoda i kratkih lanaca opskrbe te da se stvara i nacionalna digitalna tržnica, donosi Večernji list.
