Premda će prema službenim ocjenama klimatologa DHMZ-a, koje će se objaviti sljedećih dana, kada završe analize svih podataka, svibanj u većini Hrvatske vjerojatno dobiti ocjenu „normalan“ zbog srednje mjesečne temperature zraka u usporedbi s onom iz razdoblja 1961-1990., i premda smo ponegdje imali i vruće dane, sa svibnjem će vjerojatno malo tko biti sasvim zadovoljan. Osim što je srednja mjesečna temperatura zraka u većini Hrvatske bila niža od prosječne iz novijeg klimatološkog razdoblja, od 1981. do 2010. godine, u Kninu, primjerice, čak i od ranijeg – hladnijeg razdoblja, i oborina je ponegdje bilo više nego je uobičajeno, osobito na gospićkom području, te zadarskome i dubrovačkome, piše Vakula.
Klimatološka ocjena za proljeće
To je pridonijelo i kišovitijem cijelom proljeću u tim dijelovima Hrvatske, dočim je u većini drugih područja ono bilo „normalno“ prema ukupnoj sezonskoj količini oborine, u Rijeci čak i „sušno“. Prema srednjoj sezonskoj temperaturi pak, manje zbog svibnja, a zamjetno više zbog ožujka i napose travnja ovogodišnje će proljeće u većini Hrvatske zaslužiti klimatološku ocjenu „toplo“ i „vrlo toplo“ u usporedbi sa starijom klimatologijom, a u Dubrovniku, primjerice, „vrlo toplo“ čak i u odnosu na noviju klimatologiju. Slaba je to utjeha poljoprivrednicima i posebice voćarima, kojima je mraz, iako najavljen i tjedan dana unaprijed - prouzročio veliku štetu.
A kako je bilo od siječnja do svibnja...
I srednja temperatura zraka prvih pet mjeseci ove godine u većini je Hrvatske visoka kao rijetko kada u povijesti mjerenja. Na postaji DHMZ-a u zagrebačkome Maksimiru viša je bila samo 2007., 2014. i 2001. godine, slično i na splitskome Marjanu, osim što je ondje na 3. mjestu prvi dio 2002. godine. U Rijeci je ovo 5. najtoplije razdoblje siječanj-svibanj od početaka mjerenja 1948. godine, na Zavižanu 6. najtoplije, a na zagrebačkome Griču, gdje podaci za prve mjesece godine postoje od 1862. – 11. najtoplije.
Što nam donosi razdoblje od lipnja do studenog?
Topline neće nedostajati ni sljedećih dana, tjedana i mjeseci. Štoviše, i najnovije dugoročne prognoze stručnjaka DHMZ-a potvrđuju one starije – vrlo je velika vjerojatnost iznadprosječne srednje temperature zraka i cijeloga ljeta, razdoblja lipanj-kolovoz, i svakog od pojedinih mjeseci. No, već prognoza za jesen, razdoblje rujan-studeni, upućuje na značajno manje odstupanje od prosječne sezonske temperature zraka. Koliko će i kada pritom biti vrućih dana, i posebice toplinskih valova koji mogu djelovati na zdravlje, trenutačno je odviše rano prognozirati. Do kraja ovoga tjedna vrućine neće biti, ali već u sljedećem bi se tjednu ponegdje mogao dogoditi vrući dan, onaj s najvišom temperaturom 30 °C i višom. Pritom će i dalje biti povremene kiše, često u obliku pljuskova, koje će ponegdje pratiti i grmljavina, osobito u ovome tjednu.
Obalna upozorenja
A sada službeno za hrvatski dio Jadrana postoje i obalna upozorenja u sustavu MeteoAlarm, koja će svakodnevno pripremati prognostičari PMC DHMZ-a, nacionalnog autoriteta za pomorsku meteorologiju. Premda će to neki, nadam se i dalje samo rijetki - vjerojatno shvatiti kao bezrazložno uzbunjivanje javnosti, cilj je sasvim suprotan - informiranje o mogućem opasnom vremenu te preporuka da se planirane aktivnosti na moru prilagode vremenskim uvjetima.
Kao i kod dosadašnjih upozorenja na opasne vremenske pojave, stupanj opasnosti od vjetra prikazivat će se bojama područja: - zeleno - nema upozorenja; - žuto - najniža opasnost, relativno često jer prema statistici, govoto svaki treći dan puše neki jaki vjetar. To je upozorenje namijenjeno prije svega brodicama i neiskusnijim pomorcima-jedriličarima, kakvi su česti tijekom ljeta; - narančasto - vjetar, često olujni, može biti opasan i za veća plovila, pri čemu su mogući i poremećaji u pomorskom prometu, osobito katamaranskom. Preporučuje se pratiti putne informacije HAK-a; - crveno - najviši stupanj upozorenja - najveća opasnost, čak i za zdravlje, uključujući čak i za život opasne situacije, posebice pomorcima. Relativno je visok rizik od štete za obalnu infrastrukturu, primjerice kod ekstremnog orkanskoga juga. Putovanje morem najbolje je odgoditi - prilagoditi se vremenskim uvjetima te i dalje pratiti upozorenja DHMZ-a i izvještaje HAK-a.
