Među izbjeglicama koji su ovih dana stigli iz Ukrajine u Hrvatsku, stigla i nekolicina liječnika i medicinskih sestara koji su iskazali želju za radom u hrvatskim zdravstvenim ustanovama. Nagađa se kako bi broj izbjeglica koji rade u medicini u narednim tjednima mogao rasti.
No prema trenutnim propisima, medicinsko osoblje koje stiže iz Ukrajine u našim bolnicama ne može zaposliti u kratkom roku zbog administrativnih prepreka, piše Novi list. Ukrajina, naime, u našem sustavu priznavanja inozemnih kvalifikacija pripada krugu trećih zemalja čiji obrazovni sustavi nisu usklađeni s europskim te medicinski djelatnici, da bi im se priznale diplome koje su stekli u matičnoj zemlji, moraju polagati razliku ispita. U nadležnim strukovnim komorama i Ministarstvu zdravstva traži se rješenje za ovaj problem, a mogli bi ga konkretizirati na današnjem sastanku u Ministarstvu zdravstva.
Predlaže da se, osim ubrzanja postupka, Ukrajince oslobodi financijskog troška postupka dobivanja licence za rad u hrvatskom zdravstvu. Postupak priznavanja kvalifikacije za medicinske sestre iz Ukrajine stoji 10 000 kuna, a razliku ispita polažu u jednoj od pet srednjih medicinskih škola koje su određene za taj posao.
''Predložit ćemo da se nađe model u kojem bi postupak priznavanja diploma država sufinancirala, na neki način, jer oni koji dođu iz Ukrajine vjerojatno nemaju 10.000 kuna za te ispite. Bilo bi dobro da za sve one koji se žele asimilirati u naše društvo, koji žele ostati, država omogući da to završe i da mogu početi raditi. Treba im izaći u susret i onima koji žele ostati omogućiti da ostanu'', izjavio je Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara i tehničara.
Prema informacijama kojima u komori raspolažu, u Hrvatsku je dosad stiglo pet medicinskih sestara, no niti jedna se nije javila sa službenim zahtjevom za nostrifikacijom diplome.
''Imamo tu informaciju od kolegica koje obilaze izbjeglice smještene u Rakitju. Sve te medicinske sestre iskazuju interes da bi radile u Hrvatskoj. Zasad ih je malo, ali moramo imati plan kako dalje'', rekao je Gazić.
Ne očekuje, međutim, osobita navala zdravstvenih djelatnika iz Ukrajine jer je tamo na snazi radna obveza te zemlju mogu napustiti samo oni zdravstveni djelatnici koji imaju djecu mlađu od tri godine ili troje i više djece.
Bilo kakva kadrovska ''injekcija'' u hrvatskom bi zdravstvu dobro došla, smatraju u strukovnoj komori. Prema podacima od prije četiri godine, Hrvatskoj nedostaje 4000 medicinskih sestara, a one, kao i liječnici, napuštaju zemlju u potrazi za boljom plaćom i uvjetima rada. Upitno je hoće li se izbjeglički val iz Ukrajine odraziti na kadrovsku sliku našeg zdravstva, no u komori smatraju da je svaki novi zdravstveni radnik dobrodošao. Hrvatska je, kaže Gazić, Ukrajincima donekle zanimljiva zbog sličnosti jezika, jer će se možda lakše uklopiti u naše društvo nego u posve različito govorno područje.
''Na nama je da im to olakšamo i da ih privučemo da ostanu, a to se može postići ako im država proba osigurati da to mogu financijski pokriti i da na nostrifikaciju ne čekaju godinama'', istaknuo je Gazić.
