Blago onima koji imaju dilemu u kojoj valuti štedjeti, mnogo više građana ima dilemu u kojoj valuti podići kredit. Ali i ta bi dilema za koju godinu bi mogla postati suvišna, Vlada i Hrvatska narodna banka kao novi strateški cilj monetarne politike idući tjedan će i službeno najaviti - uvođenje eura. Spekulira se da će ciljana godina uvođenja eura biti 2022, ali da mi ne spekuliramo to će bolje znati guverner HNB-a Boris Vujčič.
Je li dakle 2022. godina kao godina eura realan i dostižan cilj?
Ja bih rekao da se ne može govoriti o godini uvođenja eura, nego da treba prvo govoriti o tome treba li Hrvatska uvesti euro i što treba učiniti da bi ga uvela.
Vi otvarate javnu raspravu?
Cilj ovoga je u ponedjeljak da otvorimo javnu raspravu da svi mogu reći jesu li za ili protiv i da se na neki način odvažu koristi i troškovi uvođenja eura. Nakon toga morat ćemo se sjesti s našim europskim partnerima, jer i o njima ovisi i o njihovoj ocjeni Hrvatske kada možemo pristupi eurozoni, odnosno kada možemo napraviti prve korake prema njoj.
Neki parametri se već znaju što treba zemlja imati za ulazak u europsku monetarnu uniju. Financijska strane Havatske izgleda bolje nego ikada, smanjuje se javni dug, deficit je manji, ostali parametri rastu. Je li to dovoljno?
Makroekonomski pokazatelji, znači stabilnot financijska, cijena, pad javnog duga i vanjskog duga su tu. Rast BDP-a je tu. Sigurno će se dosta pažnje u razgovorima posvetiti strukturnim problemima koje Hrvatska ima, snazi, kako to naši partneri govore, i institucionalnoj sposobnosti Hrvatske za ulazak...
Što to znači?
To znači da će pred Hrvatskom i dalje biti izvođenje pojedinih strukturnih reformi u sektorima za koje odlučimo da su nam prioritetni, a znak da po različitim mjerenjima i usporedbama s ostalim zemljama EU Hrvatska ne stoji toliko dobro.
Hoće li komisija vršiti pritisak na Vladu da se uhvati tog posla?
Ne bih rekao da će vršiti pritisak, ali mislim da je put u eurozonu upravo poticaj za nas jer to moramo napraviti zbog samih sebe.
Nikad nismo ništa napravili zbog sebe nego zbog nekog drugog koji nas je na to tjerao.
Nadam se da smo danas dovoljno zreli da shvatimo da stvari moramo raditi za sebe.
Rekli ste da će javna rasprava otvoriti pitanje jesmo li za ili protiv eura. Jeste li vi za ili protiv eura? S uvođenjem eura gubimo monetarni suverenitet, a što dobivamo? Građani, gospodarstvo?
Većina štednje u Hrvatskoj je, kao što smo vidjeli u prilogu, u euru. Mi smo u ovom trenutku najmanja zemlja u EU koja još nema eura i mi smo najeuroiziranijana zemlja koja nema eura. Nemamo puno zbog toga od monetarnog suvereniteta. Ne možemo se koristiti osnovnim instrumentom monetarnog suvereniteta, feleksibilnošću tečaja, ne možemo pustiti tečaj da depricira snažnije jer je 500 milijardi kuna duga indeksirano u euro pa bi taj dug porastao, što smo vidjeli u slučaj šivcarskog franka, samo se u ovom slučaju radi o puno većem iznosu.
Ne možemo dopustiti ni da tečaj značajnije apricira , znači ojača kuna zbog naših izvoznika jer bi oni izgubli konkurentnost. To ostavlja koridor vrlo mali i mi nemamo puno troška. Dobit je velika jer ako eliminiramo tečajni rizik koji imamo, kamatne stope će dalje pasti, kredibilitet zemlje će porasti, rejting će porasti, investicije će porasti jer investitori neće imati tečajnog rizika. Ako investirate 100 milijuna eura u Hrvatsku i tečaj oslabi 120 posto vi ste izgubili 10 milijuna eura u Hrvatskoj.
A za naš izvoz?
Za izvoz će to biti dobro. Rast našeg izvoza se bazira na ulazu u Europsku uniju, padu jediničnih troškova rada i rastu konkurentnosti.
Ako ćemo uskoro u euro, a makroekonomija pokazuje sve bolje podatke, a očekujemo i bolji kreditni rejting, zašto ste nedavno preporučili bankama da preferiraju kredite građanima s fiksnom kamatom, pa valjda bi kamata trebala u budućnosti padati ?
Ispravak. Nismo rekli bankama da preporuče to nego da ponude. Mi ne preporučamo ništa, to uvijek naglašavam. Kažemo bankama ponudite ljudima pa da mogu odlučiti što će učiniti. To kažemo onima koji još imaju dugo razdoblje pred sobom otplate kredita da ih neki šok kamatnih stopa može značajnije pogoditi.
Ali vaša prognoza je da će kamate padati ili ne?
Ja ne prognoziram kamo će ići kamatne stope, ali mogu reći da su one u ovom trenutku na povijesnom minimumu, prema tome vjerojatnost da će i dalje padati sa ove razine na međunarodnom tržištu je manja nego da će rasti. Hrvatska je već sada smanjila svoju rizičnost, naš takozvani CDS je samo 100 bazičnih poena, jedan postotni poen sada. Mi u tom pogledu smo već iskoristili veliki dio samnjivanja rizičnosti zemlje. Ako dođe do nekog šoka, što nikad ne znate na tržištu i sutra kamatne stope krenu gore, možda se neko želi osigurati, a možda neko ne želi platiti više da se osigura.
Je li situacija s Agrokorom taj šok koji to može poremititi? banke su objavile da su dobrim djelom izgubile dobit koju su imale.
Agrokor apsolutno ne. Agrokor neće ugroziti financijsku
stabilnost niti dovoditi do porasta kamatne stopa jer one padaju
nakon problema tijekom cijele godine s Agrokorom. On nije nešto
što može dovesti do rasta kamatnih stopa.
Kolika je ukupna izloženost banaka Agrokoru?
U užem ili širem smislu, gledamo samo prema Agrokoru, onda je to 5 milijardi kuna, ako gledamo sva povezana poduzeća onda je to duplo više od toga.
Ti duplo više će se morati prepoloviti jer će vjerojatno otpisa biti oko 50 posto.
Ne bi špekulirao koliki će biti otpis.
Vi ste pod dosta žestokom kritikom da tu kreditnu ekspaniziju Agrokora niste na vrijeme zaustavili, a dozvolili ste i da njegove mjenice defakto postanu paralaleni platni sustav u zemlji?
To je potpuna besmislica. HNB je napravio suprotno od toga. HNB je osigurao trenutnu financijsku stabilnost na način da je ograničavao izloženost banaka, ne samo prema Agrokoru nego i skupu poduzeća koje smo definirali kao jedinstven rizik Agrokora. To su poduzeća koja bi bila ugrožena ukoliko dođe do značajnih problema u Agrokoru. Na taj način smo izvršili svoju ulogu izvrsno u trenucima kad nismo imali ničiju potporu i kada nije situacija bila ovakva kao danas, kad su svi pametni i poslije bitke viču. Zbog toga nema problema u financijskom sektoru.
Nekidan ste rekli da bi imali štošta zanimljivog reći pred saborskim istražnim povjernestvom, ako vas razriješe obaveze čuvanja bankarske tajne da bi ste štošta zanimljivoga mogli kazati. Možete li nam nešto kazati?
U tom slučaju bi mogli podastrati dokumente, supervizorske dokumente, iz kojih bi se vidjelo na crno na bijelo što sam pričao. Moglo bi se vidjeti kada smo poduzimali neke od tih supervizorskih akcija kakvi su medijski napadi kretali na HNB. Upravo paralelno kada smo vršili supervizorske akcije ograničavanje kreditnih aktivnosti prema nekim bankama ili prema skupini Agrokora.
