U jeku žestoke unutarstranačke izborne kampanje u HDZ-u, vladajuću stranku premijera Andreja Plenkovića trebali bi zabrinuti i rezultati ankete Cro Demoskop, koju je za RTL izradila agencija Promocija plus, jer nakon izjednačenog rezultata s SDP-om na izborima za Europski parlament i poraza HDZ-ove kandidatkinje Kolinde Grabar-Kitarović na predsjedničkim izborima, trendovi pokazuju da bi i na parlamentarnim izborima stranke desnice mogle "otrgnuti" veliki dio birača HDZ-u.
Prema rezultatima Cro Demoskopa za ožujak, SDP je na prvom mjestu s 29,3 posto, a HDZ ima 26,7 posto, dok je na trećem mjestu nova stranka bivšeg predsjedničkog kandidata Miroslava Škore Domovinski pokret s 11,5 posto. Most Bože Petrova, stranka koja je na predsjedničkim izborima podržala Škoru, ali se još ne izjašnjava o mogućoj predizbornoj koaliciji sa Škorinim pokretom, je na četvrtom mjestu s 4,8 posto. Ostale stranke desnice, Hrvatski suverenisti i Neovisni za Hrvatsku su obje na 0,9 posto.
Četiri desne opcije zajedno imaju 17,3 posto potpore
Kada se zbroje rezultati te četiri desne opcije dolazi se do respektabilnog postotka od 17,3 posto. Kada bi se zaista takva predizborna koalicija dogovorila, što zasad nije izvjesno, ona bi bila snažna alternativa HDZ-u s desna. Primjerice, kada je Most na parlamentarnim izborima 2016. godine dobio 13 saborskih mandata, na razini cijele Hrvatske imali su 9,91 posto Hrvatske.
VEZANI ČLANCI
- Škorin Domovinski pokret nema najveću potporu u Slavoniji, nego u drugom bastionu HDZ-a
- Bitka za HDZ: Birači lijevih stranaka žele ostanak Plenkovića, a desnih priželjkuju - pobjedu Kovača!
Naravno, u hrvatskom izbornom sustavu, zbog podjele države na deset izbornih jedinica, iz ukupnog postotka ne može se sa sigurnošću reći koliko bi to bilo mandata. No, da HDZ-u prijeti ozbiljan udar s desna, pokazuju nam rezultati Cro Demoskopa po regijama, gdje se vidi da je desna alternativa vladajućima najjača baš u regijama koje tradicionalno naginju stranci Andreja Plenkovića.
Kada bi koalirali, Škoro i Most u Dalmaciji jednako jaki kao HDZ
U Dalmaciji, gdje se u dvije izborne jedinice bira 28 saborskih zastupnika, HDZ u ožujku ima potporu od 25,9 posto, Škorin tek osnovani pokret 17,2 posto, a Most 8,6 posto. U slučaju koalicije i kada bi se samo zbrojali glasovi te dvije opcije, Škoro i Most bi u dvije dalmatinske izborne jedinice bili izjednačeni s HDZ-om! Nešto veću potporu nego na nacionalnoj razini u Dalmaciji imaju i druge dvije desne alternative HDZ-u - Hrvatski suverenisti s 1,1 i Neovisni za Hrvatsku s 1,7 posto. Kada bi s dogovorila koalicija svih desnih opcija, u Dalmaciji bi imali veći rejting nego HDZ.
Škorina rodna Slavonija druga je regija gdje bi desna alternativa mogla osvojiti respektabilan broj glasova. I njezinih pet županija su podijeljene u dvije izborne jedinice u kojima se bira 28 saborskih zastupnika. Zasad je u Slavoniji HDZ još uvijek neprikosnoven s rejtingom od 38,1 posto potpore. Domovinski pokret ima 14,2 posto, Most 3,4 posto, a Hrvatski suverenisti i Neovisni za Hrvatsku su na 0,6 posto - zajedno je to 18,8 posto. Kada bi se dogovorila samo koalicija Škore i Mosta, tada bi u Slavoniji, da su se izbori održali početkom ožujka, imali 17,6 posto.
VEZANI ČLANAK
Najveći rezultat od 40 posto HDZ, po Cro Demoskopu, bilježi u Središnjoj i gorskoj Hrvatskoj koja u istraživanju obuhvaća Sisačko-moslavačka, Karlovačka i Ličko-senjska županija. U toj regiji na desnici je najjači Škorin pokret s 10 posto, Most ima 6 posto, a Hrvatski suverenisti su na 1 posto potpore što zajedno čini čak 18 posto.
Ponovit će se predsjednički i izbori za Europski parlament?
Sudeći prema samo ove tri regije, jasno je da bi okupljena desnica bila snažna politička snaga na hrvatskoj političkoj sceni. Put joj je, možda, pokazao i Škoro koji je na predsjedničkim izborima u prvom krugu dobio 24,45 posto ili 465 tisuća glasova. Drugi primjer uspješnog okupljanja desnice bio je nastup na izborima za Europski parlament gdje su Hrast, HKS, HSP AS i UHD zajedno dobili 91 tisuću glasova ili 8,52 posto, najviše na krilima europarlamentarke Ruže Tomašić koja je sama donijela gotovo 70 tisuća glasova.
Treći primjer im je pojava Mosta na parlamentarnim izborima 2015. i 2016. nakon kojih su bili u prilici odlučiti hoće li u Hrvatskoj vladati SDP ili HDZ i oba puta su se odlučili za HDZ.
Sudeći prema trenutnim rezultatima istraživanja, sličan scenarij mogao bi se ponoviti i ove godine, samo što bi prevagu mogao nositi Škoro ili desna koalicija okupljena oko njega.
