Hakerska drama potresa A1 i njihove korisnike čiji su podatci ukradeni. Policijska istraga je u tijeku, a glavno je pitanje što će se dogoditi ako haker stvarno objavi ukradene podatke. Što netko može s vašim OIB-om ili adresom, a bez kreditne kartice. Može li na vaše ime ugovoriti novu tarifu i kako će on zaraditi ako vam produži neki ugovor. Koliko su OIB i adresa uopće tajni podaci?
Ne žele svi hakeri nered i krađu - neki žele poboljšati sigurnost. Oni su dobri hakeri ili kako se to lijepo kaže bijeli hakeri, a jedan od njih je gost RTL Direkta Leon Juranić.
"Te informacije koje je haker ukrao od A1 nisu specijalno tajne informacije, ali nisu baš ni javne informacije. Definitivno možemo reći da se radi o sigurnosnom incidentu, jedna od stvari koje haker može napraviti je krađa identiteta ili prodaja tih informacija na crnom tržištu, što je isto isplativo za hakera. Krađa identiteta je dosta interesenta jer je u tom slučaju moguće napraviti neke kriminalne radnje u ime druge osobe", objašnjava Juranić.
RTL-ov novinar danas je stupio u kontakt s hakerom, kaže on da je bilo nevjerojatno lako upasti u sustav A1, za što Juranić kaže da nije neobično.
"Ima sigurnih sustava i manje sigurnih sustava, ni niti jedan sustav nije apsolutno siguran. Sustav koji je za nekog siguran, za hakera može biti dječja igra. Kada sam radio aktivno kao etički haker znao sam upasti u sustav neke velike banke za manje od 10 minuta", kaže.
Kako će neka kompanija postupiti u slučaju hakerskog napada ovisi od kompanije do kompanije, objašnjava Juranić, a dodaje kako su tu važna i pravila GDPR-a koja im nameću da se moraju javiti AZUP-u i oštećenim korisnicima.
"No, često takve stvari prođu ispod radara, zna se desiti da firme gurnu to ispod tepiha jer im nije u interesu narušavanje reputacije, ono što dođe u medije je vrh sante leda. Znam za jako puno situacija koje nikad nisu došle u medije a dogodile su se u Hrvatskoj", kaže.
Iako ne smije pričati o tome jer ga obvezuju različiti ugovori, kaže da je takvih slučajeva bilo mnogo i u velikim i u malim firmama. Policija dolazi u igru tek kada se incident dogodi, a tada je haker sa svojim 'ulovom', odnosno nečijim informacijama, već daleko stigao.
"Oni mogu hakeru staviti sol na rep, ne mogu ništa. Fali im znanja, stručnosti", kaže.
Haker o kojem bruji cijela Hrvatska isplatu taži u kriptovalutama, a Juranić kaže da su one jako korisne za hakere.
"Jako im je teško ući u trag i jako je teško pratiti kuda idu te kriptovalute dalje, za razliku od novca kojemu je puno lakše ući u trag", objašnjava Juranić.
"Treba se voditi zdravim razumom, nemojte stavljati na Internet informacije na nepoznatim stranicama, kupujte sa provjerenih stranica, ako već nešto morate kupiti, treba se voditi zdravim razumom i ne raditi gluposti na internetu i ne previše vjerovati osobama s druge strane jer nikad ne znate tko je s druge strane", kaže.
O trenutnoj situaciji kaže da ne može nagađati jer je nemoguće pretpostaviti daljnji potezi hakera ili kompanije.
"Obično, ili mu plate pa šuti, ili mu plate pa svejedno objavi, ili ih proda dalje na crnom tržištu. To se obično objavljuje u tekstualnom formatu na nekakvim stranicama ili forumima koji su specijalizirani na to. Obično se da mali uzorak tih informacija i navede se cijena, a zainteresirani mogu kupiti ostatak", rekao je Juranić.
