Predsjednica Nove ljevice, Ivana Kekin govorila je o novom kreditu od 400 milijuna kuna:
"To je prijedlog koji dolazi na prvu radnu sjednicu Gradske skupštine i Gradska uprava je zaključila da je to nužan potez da bi došlo do kratkoročne stabilizacije proračuna, a da bi se moglo doći i do one dugoročne. Uspjelo se postići dobar dogovor s bankama da se dobije zajednički kredit od četiri banke s vrlo povoljnom kamatom.
Time ćemo spriječiti gomilanje deficita koji se događa, s jedne strane, zbog nerealnog dijela prihoda, projekcija je bila iracionalna i nerealna, a s druge strane radi povećanih rashoda uslijed štete od potresa i štete od covida, a sredstava iz Fonda još nisu stigla", rekla je za N1.
U Saboru će zamijeniti Radu Borić
Što se javnih natječaja tiče, kaže da će oni ići ubrzo. "Novi ustroj stupa na snagu 31. listopada i nakon toga će ići javni natječaji. Relativno brzo bismo mogli imati nove ljude". Kaže kako je i tek sada, nakon 20 godina, došao trenutak da neki ljudi s određenim ambicijama, hrabrosti i znanjima, pokažu čime raspolažu.
Komentirala je i ankete koje kažu da su treća najjača politička opcija te da je Tomislav Tomašević najpopularniji političar. Kaže kako su zadovoljni jer građani prepoznaju što se radi. Rekla je i kako će najesen ona u Saboru zamijeniti Radu Borić.
Slaba procijepljenost
Ističe kako sva istraživanja pokazuju da je povjerenje građana u institucije ključno.
"Vidite i to kod nas, kada je krenuo covid, došao je novi ministar zdravstva koji je bio nekompromitiran, građani su bili među najsuradljivjima na svijetu, imali smo najstroži lockdown i svi smo ga se držali jer su im ljudi vjerovali. Koje god mjere da su rekli, poštovale su se jer su imali povjerenje, sada toga više nema. Ono što se dođaga je da imamo slabu procjepljenost. Dok se ne postigne visoka procjepljenost, imat ćemo nove valove, smrtne slučajeve, pune bolnice.
Sve što se sada događa je da se građane ili zastrašuje ili im se prijeti nekim kažnjavanjem. Ta mjera koju oni misle implementirati bi trebala stimulirati samo one u privatnom sektoru. Na koji način će ta mjera motivirati one u privatnom sektoru i one najugroženije, umirovljenike koji se isto nisu svi cijepili?", rekla je.
Stari homofobni trik
Komentirala je i napade nakon povorke ponosa te povezuje li ih s izjavama Bože Petrova i Nikole Grmoje.
"Za početak bih rekla da mi je drago da su dečki od Mosta izašli iz ormara i da su nam nakon godina uvjeravanja da svjetonazor nije važan, u svojoj punini pokazali koji je njihov svjetonazor i mislim da je to važno i dobro za hrvatski politički prostor."
"Užasno je teško tako jasno implicirati, ali da – naše izgovorene riječi u javnom prostoru imaju svoje posljedice. Ne mislim da je to što je Grmoja, a kasnije i Petrov izgovorio, nije povezano s napadima nakon Pridea. Povezivali su dva pojma koja nisu poveziva, pedofiliju i homoseksualnot. To je stari homofobni trik koji je višetruko raskrinkan jer je pedofilija poremećaj impulsa i nema nikakve veze sa seksualnim identitetima. Oni kažu da se bore protiv LGBTQ propagande, ali kada ih se pita što je to oni nemaju odgovor. Oni se bore protiv svake vidljivosti", dodaje.
'Oni se kao bore za djecu'
Rekla je i kako je Petrov rekao da ne zagovara nasilje, ali da nezagovaranje nasilja nije isto što i poštivanje prava LGBTQ zajednice koja su jednakopravna kao i ona heteroseksualaca.
"Oni bi nenaslino htjeli da se LGBTQ osobe vrate u ormare, ali to nije prihvatljivo. Treća stvar koju on radi, a po meni je najopasniji spin, je da on to umata u zaštitu djece. Djecu se ne štiti na način da im se ne govori o tome da postoje homoseksualci ili da će neki među njima osjetiti taj identitet.
Ja kao psihijatar, a meni nije jasno kako se Petrov nije susreo s time dok je radio kao psihijatar, sam se niz puta susrela s ljudima koji su homseksualci i koji su bili ozbiljno ranjeni kada su se kroz svoj razvoj nosili s idejom neprihvaćanja. To ozbiljno može naštetiti osobi u razvoju i za to se zalažu Petrov i Grmoja. Oni se kao bore za djecu, a zapravo bi ta politika bila štetna za djecu", rekla je.
Smatra da pitanje Građanskog odgoja nije pitanje uvođenja ideologije, nego pitanje informiranja. "Ja ne znam zašto se Grmoja toga boji, ne možete informiranjem neku osobu napraviti homoseksualcem. Ne zna čime on rezonira da ima takve reakcije. Građanski odgoj djecu uči različitostima i prihvaćanju”, zaključila je.
Grmoja podigao kaznenu prijavu
No, Nikola Grmoja podigao je u utorak kaznenu prijavu zbog prijetnji smrću koje je dobio nakon njegove najava seta antipedofilskih zakona i "zabrane izlaganja djece LGBT propagandi".
"Kroz ove dane primio sam više uvreda i prijetnji, ali sinoćnje su takve prirode da se preko njih ne može prijeći. Prvenstveno, jer se u njima prijeti mojoj obitelji i mom djetetu", napisao je Grmoja na Facebooku dodavši kako je kaznenu prijavu podigao u I. Policijskoj postaji Zagreb.
Pozvao je na smirivanje tenzija te na dijalog i razumijevanje koje "nam je toliko potrebno". Također je istaknuo kako to ne znači da će odustati od svojih stavova.
"Ovaj ili ova koju sam prijavio me noćas pitala jesam li spreman umrijeti za svoja uvjerenja, odgovor je bio: SPREMAN SAM! To je i poruka za sve one koji misle da ću odustati", poručio je Grmoja. Ranije danas, novinarima u Hrvatskom saboru rekao kako je prijetnje smrću primio putem društvene mreže.
Petrov također podnio kaznenu prijavu
Predsjednik Mosta Božo Petrov također je zbog svojih izjava ovih dana bio u središtu medijske pozornosti, a ranije danas i on je na Facebooku izvijestio kako je morao podnijeti kaznenu prijavu zbog prijetnji smrću njemu i njegovoj obitelji.
Poručio je, međutim, kako i dalje vjeruje da te prijetnje nisu pravi odraz društva u kojem živimo.
Inače, čelnici Mosta Petrov i Grmoja u nedjelju su najavili tužbe protiv udruge Zagreb Pride iz koje su ih prozvali da su u svojim istupima širili netrpeljivost, homofobiju te poticali podjele i mržnju.
