Hrvatska je zemlja u kojoj udruga paraplegičara ili ljubitelja ptica mora objavljivati financijske izvještaje, a Crkva koja godišnje samo iz proračuna dobiva više od 600 milijuna kuna godišnje i vlasnica je silnih nekretnina - to ne mora, upozorava Gong.
- ANKETA: Moraju li financijska izvješća Katoličke crkve biti dostupna javnosti?
- Koliko Crkva košta Hrvatsku svake godine? Odbijaju otkriti koliko dobivaju i na što sve troše
Zagovarajući transparentnost ta organizacija civilnog društva opetovala je poziv Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj, inače najvećoj vjerskoj zajednici u Hrvatskoj, da javno objavljuje svoja godišnja financijska izvješća. Uputili su tim povodom i nekoliko pisama - kardinalu Josipu Bozaniću i predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije Želimiru Pulijću, kao i premijeru Andreju Plenkoviću te ministru financija Zdravku Mariću.
Naime, za razliku od drugih neprofitnih organizacija, koje moraju javno objavljivati financijska izvješća u registru koje vodi Ministarstvo financija, dostupan javnosti, vjerske zajednice to ne moraju što u Gongu smatraju ''nepravednim i društveno štetnim izuzećem''.
Oriana Ivković Novokmet, Jelena Berković, Gong (Patrik Macek
/ PIXSELL)
Podsjetimo, Gong je još kao dio Platforme 112, prije pet
godina apelirao na zastupnike u Saboru da spriječe štetno izuzeće
vjerskih zajednica iz Zakona o financijskom poslovanju i
računovodstvu neprofitnih organizacija. No, Vlada Zorana
Milanovića 2014. godine donijela je zakon napravivši
ustupak Kaptolu pa vjerske zajednice, iako su neprofitne
organizacije, ne moraju biti prijavljene u registru kojeg vodi
Ministarstvo financija.
''Na žalost, tada vladajući SDP popustio je moćnoj Crkvi i obvezao je samo na minimalno izvještavanje. Danas pak HDZ ne dozvoljava raspravu o modelu financiranja, a to čine i njegovi partneri, HNS i manjinski zastupnici, koji nisu podržali zahtjev za revizijom Vatikanskih ugovora'', upozorila je za Vijesti.hr članica Izvršnog odbora Gonga Oriana Ivković Novokmet.
Zoran Milanović, bivši predsjednik Vlade RH, SDP (Luka
Stanzl / PIXSELL)
U pismu odaslanom ovih dana Plenkoviću i Mariću Gong je zatražio
izmjenu Zakona, kojom bi se Katoličku crkvu u Hrvatskoj napokon
izjednačilo s drugim neprofitnim organizacijama: ''Tražimo da
vjerske zajednice javno objavljuju financijska izvješća o svim
svojih prihodima te da se na njih odnose sve odredbe zakona koje
se odnose na druge neprofitne organizacije''.
''Apsurdno je da udruge koje prodaju proizvode za financiranje svog rada moraju izdavati račune, dok vjernici ne dobivaju račune za npr. kupljene razglednice s vjerskim motivima ili neke druge crkvene usluge. Čak i manje udruge od Gonga moraju imati procedure planiranja i financijskog izvještavanja kao proračunski korisnici, a koje nalikuju kontrolingu koji je inače obaveza banaka ili korporacija. Za to vrijeme velike vjerske zajednice poput Katoličke crkve koje raspolažu ogromnim kapitalom i financiraju se iz proračuna ne odgovaraju javnosti'', istaknula je Ivković Novokmet.
Kardinal Josip Bozanić i premijer Andrej Plenković (Zagrebačka nadbiskupija)
Zakoni moraju biti jednaki za sve, a ne da bogati i moćni budu povlašteni, upozoravaju iz Gonga i podsjećaju da ''Crkva godišnje, prema podacima Vlade, samo iz proračuna dobiva više od 600 milijuna kuna godišnje i vlasnica je silnih nekretnina. Međutim, podaci s lokalne razine vlasti nisu pregledni. A kad se tome doda prihode koje Crkva ostvaruje od svojih vjernika i dotacije koje dobiva iz inozemstva, iznos njenih prihoda – koje nigdje ne prikazuju, daleko je veći''. ''Javnost ima pravo znati kako se financira Crkva i na što se taj novac troši“, zaključuje se u pismu premijeru i ministru financija.
No, pisali su gongovci i Kaptolu: ''Pozivamo Crkvu da objavi financijska izvješća iako joj to nije zakonska obaveza te na taj način pokaže svoju predanost zalaganju za pravednije društvo za sve. S obzirom na to da i Vatikan objavljuje godišnja financijska izvješća, pozivamo Crkvu da se i sama povede za tim dobrim primjerom i napravi važan iskorak prema transparentnosti objavom financijskih izvještaja u kojemu će pokazati sve prihode, one iz proračuna, lokalnih vlasti, donacija vjernika, kao i vrijednosti cjelokupne imovine u bilanci''.
Želimir Puljić i Mate Uzinić (Grgo Jelavic / Hrvoje Jelavic / PIXSELL)
Tim više jer i u samoj Crkvi postoje pojedinci kojima je stalo do transparentnosti, a primjer su biskup Mate Uzinić i njegova Dubrovačka nadbiskupija koja samoinicijativno objavljuje godišnja financijska izvješća, a i papa Franjo poziva na transparentnost, koju zahtijevaju i građani i građanke, vjernici i vjernice.
Prema istraživanju koje je proveo Centar za edukaciju,
savjetovanje i istraživanje (CESI, 2013.) čak 83 posto građanki i
građana koji se izjašnjavaju kao vjernici i vjernice smatraju
da Katolička crkva treba objavljivati financijske izvještaje
o načinu na koji troše novac, uključujući i milodare.
Indikativni su čak i rezultati ankete portala Vijesti.hr u kojoj
smo naše čitatelje i čitateljice pitali ''Moraju li financijska
izvješća Katoličke crkve biti dostupna javnosti?'' Na to je
pitanje potvrdno odgovorilo čak 99 posto, odnosno 686 onih koji
su sudjelovali u anketi, a samo je jedan posto, odnosno osmero
onih koji su odgovorili niječno.
Da Crkva mora podnijeti račune za trošenje državnog novca,
upozorila je svojevremeno čak i Državna revizija. ''S obzirom na
to da je prema odredbi ugovora Svete Stolice i Republike Hrvatske
o gospodarskim pitanjima, obveza pravnih osoba Katoličke crkve
poštivanje zakona Republike Hrvatske o financijskom poslovanju te
da prema matičnom registru pripadaju neprofitnim organizacijama
koje su u obvezi primjenjivati odredbe Uredbe o računovodstvu
neprofitnih organizacija koje se odnose na vođenje računovodstva
i financijskog izvještavanja, Državni ured za reviziju nalaže u
komunikaciji s nadležnim predstavnicima Katoličke crkve i drugih
vjerskih zajednica pokrenuti radnje u cilju upisa u Registar te
sastavljanja i dostave financijskih izvještaja onih pravnih osoba
koje ispunjavaju kriterije propisane Uredbom', stoji u izvješću
Državne revizije, doduše - iz 2010. godine.
Danas stvari stoje malo drugačije, naime, kako je za Vijesti.hr
pojasnila pomoćnica glavnoga državnog revizora Biserka
Čoh Mikulec, vjerske zajednice kao ni sve druge
neprofitne organizacije nisu obvezne dostavljati financijske
izvještaje Državnom uredu za reviziju: ''Financijski izvještaji
neprofitnih organizacija predaju se Ministarstvu financija,
odnosno drugoj instituciji koju Ministarstvo financija ovlasti za
zaprimanje i obradu financijskih izvještaja. Pravne osobe
Katoličke crkve kao i sve druge vjerske zajednice koje su
registrirane kao neprofitne organizacije obvezne su u svom
poslovanju primjenjivati Zakon o financijskom poslovanju i
računovodstvu neprofitnih organizacija''.
(Dusko
Jaramaz / PIXSELL)
''Prema tom Zakonu obvezne su dostavljati izvještaje o potrošnji
proračunskih sredstava nadležnom tijelu državne uprave, jedinici
lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave, odnosno drugom
nadležnom tijelu javne vlasti, a nadzor nad financijskim
poslovanjem neprofitnih organizacija obavlja Ministarstvo
financija'', podsjetila je Čoh Mikulec.
Ne čudi stoga što Gong traži izmjenu dijelova Zakona o
financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija
prema kojima vjerske zajednice moraju samo izvještavati o
sredstvima iz javnih izvora samo tijela državne uprave ili
lokalne vlasti. Kane li i što učiniti u tom smjeru Ministarstvo
financija i Vlada Andreja Plenkovića, upitali smo, između
ostalog, Banske dvore i ministra financija, no odgovore još
čekamo.
Banski
dvori (Patrik Macek / Davor Javorović / PIXSELL)
Da su vjerske zajednice izuzete od obveze sastavljanja i predaje
financijskih izvještaja i upisa u Registar neprofitnih
organizacija, potvrdili su za Vijesti.hr u Ministarstvu
financija. Objasnili su da se ''sukladno Zakonu na vjerske
zajednice odnose isključivo one odredbe Zakona koje uređuju
obveznu dostavu izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava,
kontrole na licu mjesta od strane nadležnih tijela državne uprave
i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja su
doznačila proračunska sredstva te financijski nadzor
sredstava iz javnih izvora''.
Međutim, napominju da su ''pravne osobe kojima su osnivači
vjerske zajednice i koje nisu osnovane s ciljem ostvarivanja
dobiti, obveznici sastavljanja i predaje financijskih izvještaja
propisanih Zakonom i Pravilnikom o izvještavanju u neprofitnom
računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija. Financijski
izvještaji pravnih osoba Katoličke crkve javno se objavljuju i
dostupni su u Registru neprofitnih organizacija''.
Zvonimir Ancić, glasnogovornik HBK (Patrik Macek / PIXSELL
)
Blagoslov promjeni na tragu Gongovih zahtjeva ne nailazimo ni u
Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, naime, kako je za Vijesti.hr
poručio glasnogovornik HBK Zvonimir Ancić:
''Crkva redovito svake godine podnosi izvješće Ministarstvu
financija za sredstva primljena i utrošena iz Državnog proračuna.
Biskupije se u svom poslovanju ravnaju prema postojećem Zakoniku
kanonskoga prava. U biskupijama postoje tijela (Zbor savjetnika,
Ekonomsko vijeće), čija je briga i zadaća financijsko poslovanje
biskupija''.
''Na razini župa, župnici u suradnji s članovima Ekonomskog
vijeća župe, koji su vjernici laici, brinu o odgovornom i
transparentnom trošenju župnih sredstava. Zakonik kanonskoga
prava i Odredbe za provedbu financijskog sustava u RH propisuju
mehanizme kontrole i izvješća. Poštujući sve to, na tragu smo i
poziva pape Franje za transparentnošću'', zaključuje Ancić.
Papa Franjo ( AP Images )
No teško da se može govoriti o transparentnosti kad već niz godina sve je više onih koji traže veću preciznost podataka. Dosad najkvalitetnije podatke uspjele su prikupiti Ana Benačić i Jelena Miloš, koje su financiranje Katoličke crkve opsežno istražile i opisale u serijalu tekstova na portalu Lupiga zaključivši da su neki podaci o financiranju Crkve dostupni iz proračuna – riječ je o direktnoj dotaciji HBK za Međunarodni ugovor o gospodarskim pitanjima, koji ovisi o broju župa, nad čime Vlada nema nikakvu ovlast, te kretanju prosječne bruto plaće, dok se drugi dio odnosi na plaćanje vjeroučitelja preko Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Međutim, ostali podaci su rasuti po stavkama pojedinih ministarstava, primjerice Ministarstva kulture, koje objavljuje sve uplate za održavanje nekretnina, spomenika kulture, ali ne vidi se odmah je li riječ o objektu Katoličke crkve ili neke druge vjerske zajednice. A najteže je doći do podatka o povratu imovine, upozorio je nedavno u svojem istraživanju Deutsche Welle, kao i do bilanci crkvenih komercijalnih djelatnosti pri čemu nemalu ulogu igra registracija više od 2.000 pravnih osoba, kojima je osnivač Katolička crkva, istaknula je tada Benačić. Upravo su lokalni proračuni najmanje poznati izvori financiranja Crkve, a ne treba, dodaje, zaboraviti ni subvencionirane kredite HBOR-a i nepravilne iznose koji tijekom godine 'kapnu' iz proračunskih zaliha.
(Igor Kralj / PIXSELL)
Hrvatska je, prema podacima Eurostata objavljenim prošle godine, na samom vrhu EU zemalja po izdvajanju za Crkvu. U tu svrhu godišnje izdvaja čak 0,6 posto BDP-a, po čemu smo drugi u Europi, a više izdvaja tek Mađarska - 0,7 posto. Europski prosjek je 0,1 posto, koliko primjerice, za crkvene institucije godišnje izdvajaju Italija i Španjolska. Istovremeno, pri dnu smo kad je riječ o izdvajanju za djecu i obitelj - u tu svrhu dajemo 1,5 posto BDP-a, kao Bugarska i Rumunjska.
Prema podacima koje je Vlada - ponukana, da ne kažemo primorana zastupničkim pitanjem Anke Mrak Taritaš, objavila potkraj 2017, godine na račun Katoličke crkve od 2014. do 2016. uplaćeno je 1,066 milijardi. Međutim, ispostavilo se ubrzo da to nije sve, naime, na zahtjev Indexa nadopunjeno je podacima Ministarstva financija po kojima je Crkva u tri godine dobila gotovo dvije milijarde kuna, a početkom prošle godine Vlada je na novo zastupničko pitanje objavila nešto razrađenije podatke po stavkama.
(Nina Djurdjevic / PIXSELL)
No s obzirom na ranije spomenute nedostatke – nepregledne podatke
s lokalne razine i upitno polaganje računa te u tom pogledu
povlašten položaj spram drugih neprofitnih organizacija, sve je
više onih koji upozoravaju da su svote koje se
slijevaju na račun Crkve mnogo veće od objavljenih i inzistiraju
na promjeni.
No političke volje da država kad su u pitanju Crkvene financije
kaže: 'Neka bude svjetlo' - očito nema što, nažalost, ne čudi jer
kler ima određenu moć kojoj se rijetki žele zamjeriti.
Ali pitanje je i zašto ih Crkva drži u polumraku kad je
očigledno da bi joj transparentno vođenje financija barem zeru
osvjetlalo obraz u društvu - uostalom, ako sve radi kako treba,
čega se boji?
