Analiticar Zarko Puhovski smatra da rast prijavljenih korupcijskih kaznenih djela u prosloj godini ne mora znaciti da takvih nedjela u realnosti doista ima vise vec da su ih gradani cesce spremni prijavljivati, sto znaci da se mijenja atmosfera u drustvu, zahvaljujuci djelovanju policije, drzavnog odvjetnistva i medija.
Primjerice, nasilja u obitelji bilo je najvise dok se takva djela nije prijavljivalo jer se smatralo da je to normalan nacin rjesavanja bracnih razmirica, kazao je Puhovski.
Sociolog Renato Matic ocjenjuje takoder da je u smislu gradanskog razumijevanja porasla osjetljivost na koruptivne pojave, koje muce nasu svakodnevnicu i sprijecavaju drustveni razvoj.
No, s obzirom da o tome nije provedeno znanstveno istrazivanje, Matic napominje da je rijec tek o pokazatelju eventualnih pozitivnih promjena u porastu gradanske svijesti.
"To bi moglo ukazivati na cinjenicu da su ljudi postali osjetljivi i da su shvatili da mogu s povjerenjem prijaviti koruptivno nedjelo, da nece zbog toga imati institucionalne probleme i da ce biti zasticeni od posljedica s kojima su se suocavali pioniri hrvatskih zvizdaca", kazao je Matic.
Strucnjak za sigurnost i bivsi policijski inspektor Mate Lausic smatra da tek treba vidjeti je li porastao broj prijavljenih korupcijskih kaznenih djela zbog rasta svijesti ili je razlog ogorcenost zbog pretrpljene prijevare. No, slaze se da je tom rastu svakako doprinio i kvalitetniji rad policije.
Raste povjerenje u policiju
Upitan ima li korupcije u hrvatskom drustvu vise ili manje, Lausic je kazao da tamna brojka ostaje nepoznanica, ali da porast prijavljenih korupcijskih kaznenih djela za cak 135 posto ipak pokazuje da raste povjerenje u policiju, koja ima bolju prevenciju i operativu.
Lausic smatra da u MUP-ovom izvjescu nedostaju podaci o sredstvima i snagama kojima su obavljeni ti poslovi, odnosno je li porastao broj djelatnika koji rade na suzbijanju gospodarskog kriminaliteta.
Pregled sigurnosnih pokazatelja za proslu godinu, koji je MUP nedavno predstavio javnosti, pokazao je da je za gotovo 30 posto pao broj odbacenih kaznenih prijava, sto je za Lausica pozitivan podatak jer pokazuje da policija kvalitetnije provodi kriminalisticko istrazivanje, pribavlja dokaze i "betonira" kaznenu prijavu.
S njime se slaze i Puhovski, koji smatra da je razlog tome kvalitetan rad policije, ali i izmjene Zakona o kaznenom postupku kojima su, nakon odluke Ustavnog suda, promijenjeni uvjeti podnosenja kaznenih prijava.
Za Lausica su fascinantni podaci po kojima je lani zabiljezen visok postotak pocinitelja uhvacenih na djelu, a posebice naknadno otkrivenih pocinitelja.
U policiji se, kaze Lausic, najvise vrednuju ta dva segmenta jer pokazuju prisutnost policije na terenu u slucaju hvatanja na djelu i dobar detektivski rad, ako je rijec o naknadnom otkrivanju pocinitelja.
Prema MUP-ovom podacima, policija je prosle godine razrijesila cak 36,3 posto kaznenih djela s nepoznatim pociniteljem, no Lausic ipak smatra da statistika ponekad moze biti varljiva jer ta brojka odskace od europskog prosjeka od 20 do 25 posto naknadno razrijesenih kaznenih dijela.
Moguca statisticka pogreska je, kaze Lausic, sto policija formalno podnosi kaznenu prijavu protiv nepoznatog pocinitelja i u slucajevima kad detektivi po nacinu izvrsenja znaju prijestupnika, pa se to tretira kao naknadno otkrivanje.
MUP-ovi podaci pokazali su takoder da je za gotovo 30 posto u odnosu na 2012. pao broj nezakonitih prelazaka hrvatske granice, iako je tzv. balkanska ruta i dalje jedna od najaktivnijih ruta za ilegalne prelaske i biljezi porast takvih prelazaka za 54 posto.
Puhovski smatra neobicnim sto je pao broj nezakonitih prelazaka granice jer je trebalo ocekivati da ce ta brojka rasti s ulaskom Hrvatske u EU. "Trebalo je ocekivati vise ljudi i da ce rasti broj azilanata, ali Hrvatska ima vrlo tvrde propise za prihvacanje azilanata", zakljucio je Puhovski.
Hrvatska, u kojoj je lani zabiljezen pad kaznenih djela, nasla se u rangu zemalja s malim brojem kaznenih djela na 100 tisuca stanovnika. Prosle godine prijavljeno je nesto vise od 61 tisuce kaznenih djela, sto je desetak tisuca manje nego u 2012. godini.
