Sve o tome saznajte u novom tekstu u sklopu projekta koji financira Europska komisija. Projekt je to Hrvatskog pravnog centra koji provodi s partnerom Adriatic Media d.o.o te pridruženim partnerima- lokalnim radijskim stanicama.
Hoće li Hrvatska prosperirati ulaskom u EU, s kakvom strategijom odlaze u Europski parlament te za što će se zalagati, pitali smo po jednog zastupnika sa svake liste; HDZ-ovu Dubravku Šuicu, SDP-ovog Tonina Piculu te Laburista Nikolu Vuljanića.
I dok dio političara to predstavlja svojim velikim uspjehom, brojni građani strahuju da će otvaranje granica otežati ionako težak život u Hrvatskoj. Mediji podsjećaju da su neke zemlje poput Rumunjske izgubile milijune radnika, a da je Poljsku nakon ulaska u Uniju napustio velik dio medicinskog kadra. Hrvatski građani pak strahuju od dolaska jeftiniji radnika iz drugih zemalja koji im predstavljaju opasnost za već ionako ugrožena radna mjesta.
Dubravka Šuica ističe kako je EU projekt mira i stabilnosti, a prije svega solidarnosti, ali i konkurentnosti. Ipak uvjerena je kako će se Hrvatska znati nositi s tim izazovom te da je ključno da smo spremni povući novce iz europskih fondova.
Da ćemo doživjeti prednosti života u Uniji smatra i eurozastupnik Tonino Picula, no dodaje, treba reći da niti jedna država prije Hrvatske nije ušla u ovakvu Uniju koja se nosi s problemima funkcioniranja eurozone u vrijeme izrazite gospodarske krize koja je dovela u pitanje i neke tekovine same Unije, a koje su je činile izuzetno atraktivnom asocijacijom.
"Hrvatski građani realno ocjenjuju da će članstvo u EU, možda ne odmah, ali u nekom srednjoročnom periodu, unaprijediti standard života u mnogim područjima, ali očekivati da će se to dogoditi u kratkom periodu je nerealno. Mislim da hrvatski građani nemaju iluzija da će u nekim područjima morati više i bolje raditi kako bi dosegli barem prosječan standard koji vlada u zemljama EU.“ I europarlamentarac Nikola Vuljanić također očekuje da će Hrvatska prosperirati od ulaska u Uniju. Uvjeren je da će Hrvatska prihvatiti, kako kaže, pravila igre bez fige u džepu, te da ćemo zbog toga bolje živjeti.
"Da smo znali implementirati ta pravila, danas bi bili u situaciji Švicarske ili Norveške ili nekoga tko nije u EU, a ima visok životni standard. Dobro je zato da nas je EU natjerala na promjene. Koliko god se danas situacija u Hrvatskoj čini lošom, ako se usporedimo sa državom u kojoj smo živjeli prije 10 godina, vidimo da živimo u boljoj državi. Nadajmo se da ćemo za 5 godina živjeti u još boljoj."
Obnova Europe i precijenjeni kapital
Nedavno je predsjednik države Ivo Josipović upozorio da građani možda imaju kriva očekivanja od europarlamentaraca. Dok su se tijekom izborne kampanje mnogi pitali kako će zastupnici zastupati hrvatske interese u Europi, trebali su, naglasio je, razmišljati o tome kako će oni svojim radom pridonijeti Europskoj uniji i njenim interesima, koji su, ustvari, naši zajednički interesi. HDZ-ova Šuica se s tom tvrdnjom slaže te ističe kako hrvatske interese u EU treba zastupati, ali isto tako i voditi računa o svemu onome što su europske vrijednosti za koje ćemo se, naglasila je, sigurno zalagati.
SDP-ov Picula poručuje kako treba razmišljati kreativno. Najavio je kako će se unutar europske socijaldemokratske frakcije, kojoj SDP pripada, uključiti u projekt 'Obnove Europe', a kojem je cilj nova reindustrijalizacija Europe, odnosno, nova industrijska revolucija, a koji podrazumijeva novi sustav obrazovanja te animaciju mladih ljudi u angažman oko uvođenja novih tehnologija.
Laburist Vuljanić također tvrdi da Europski parlament nije arena za sukob nacija, ali ističe da se u njemu odvijaju sukobi društvenih i socijalnih interesa. Kao pripadnik 'ljevičara' ističe kako će zastupati poruku da je rad pocijenjen, a kapital precijenjen, kako u Hrvatskoj tako i u cijeloj Europi.
Zalaganje za promet, turizam, mediteranski i balkanski prostor te socijalna pitanja
Naših troje sugovornika ovom su prilikom najavili u kojem će se parlamentarnim odborima angažirati i za što će se zalagati u europskim raspravama. Dubravka Šuica će raditi u Odboru za promet, a prioritet će joj, kako je rekla, biti i turizam.
Picula će biti aktivan u Odboru za vanjsku politiku te u Pododboru za sigurnosna i obrambena pitanja. Svojom aktivnošću namjerava ojačati mediteransku komponentu hrvatske vanjske politike, budući da vjeruje kako se međunarodni odnosi u budućnosti neće ravnati osovinom istok-zapad, već sve više osovinom sjever-jug. Najavio je i svoje zalaganje u jačanju odnosa EU i zemalja jugoistočne Europe koje još nisu njezine članice.
"Ne bi trebalo predugo čekati da se prostor Balkana priključi EU, a to je vjerujem, ne samo europski, već i hrvatski nacionalni interes. Tu ima puno posla," ističe Picula.
Vuljanić pak kaže da će se prioritetno baviti socijalnim pitanjima. Kaže, Unija je još uvijek u fazi nastanka i još uvijek se ne zna u kojem će smjeru krenuti; smjeru 'ujedinjenih bankarskih država Europe' ili ujedinjenih građana Europe koji žele bolje živjeti.
Manjkavo znanje o EU
Nedavni su prvi hrvatski euro-izbori pokazali veliku nezainteresiranost građana za EU i njezinu politiku. Razlog tome je, slažu se Šuica, Picula i Vuljanić, manjkavo znanje građana o institucijama EU. Dubravka Šuica vjeruje kako će se to nakon ulaska Hrvatske u EU sredinom godine promijeniti. Tonino Picula smatra da problem nije samo u manjkavom znanju. Stvar je, kaže, u kritičnosti prema projektu koji je možda u ovom trenutku napustio temelje na kojima je izgrađen i pri tome misli na solidarnost i efikasno tržište sa socijalnom komponentnom. Za slabu informiranost građana Nikola Vuljanić odgovornim smatra hrvatsku vlast , ali i druge institucije društva, primjerice sveučilišta, koji su, naglašava, trebali na razumljiv način EU približiti hrvatskim građanima.
