Skupština Grada Zagreba u četvrtak bi trebala donijeti odluku o Planu gospodarenja otpadom. No, plan je brojnim građanima toliko sporan da su se odmah po saznanjima što on donosi organizirali u udruge i krenuli u prosvjede te razne druge akcije samo kako bi ukazali na sve ono loše što s njim dolazi.
Među onima koji su mu pronašli brojne minuse je i Udruga Obraz čiji članovi su u siječnju sasvim slučajno, kako kažu, saznali što im se u dvorištu sprema. "Po Brezovici su osvanuli natpisi u kojima je pisalo: 'Ljudi, znate li da vam se sprema spalionica'. I mi smo se onda počeli raspitivati o čemu se konkretno radi te saznali da kod nas u Obreščici planiraju graditi kompostanu u koju bi se godišnje trebalo slijevati 50 tisuća tona otpada. No, u svemu smo doznali još nešto da u dokumentima piše 'kompostana ili postrojenje za termičku obradu' što znači da mogu izgraditi i spalionicu", opisuje nam prve dojmove šoka Lucija Josipović sa Starjaka (Brezovica), dodajući kako su se ljudi odmah pobunili jer ondje brojni žive od eko uzgoja i eko turizma, gljivarenja, a svi imaju čistu, bunarsku vodu. Svejsni su, kaže, kao i oni u Resniku, gdje se planira graditi Centar za gospodarenje otpadom, da će im to ugroziti i prihode i zdravlje.
Rak, plućne bolesti...
U želji da detaljno saznaju što ih čeka Brezovčani su se za mišljenje obratili i doktorima na Cambridgeu. "Postoje dokazi da se ondje, gdje su se gradile kompostane, događaju oboljenja od raka, različitih plućnih bolesti jer sve to utječe i na hranu i sve ostalo", priča nam Lucija Josipović, inače i članica Obraza, dodajući kako bi se gradnja odvijala usred naseljenog Strmca, Kupinečkog Kraljevca i Starjaka, na 250m od prvih kuća...
Otada traje njihova bitka. Gradu su pokušavali pojasniti zašto se bune, što će sve takav potez uzrokovati u njihovom kraju, no ondje, navode nitko za njihovo mišljenje nije imao sluha. Pa čak ni gradonačelnik, koji na pozive da dođe u Brezovicu nije odgovorio.
U Udruzi Obraz navode kako u Studiji Hrvatskih voda stoji kako je sporno područje jedno od najvećih budućih bunara za vodu te da se zbog takve dragocjenosti ondje ništa ne bi trebalo graditi. Grad im, kažu, proturječi pozivajući se na istraživanje Rudarsko-geološkog fakulteta u kojem se navodi doduše da su polumočvarno područje i imaju najčišći zrak, ali i da bi se na tom terenu moglo graditi s dobrom tehnologijom.
Odbori mahom protiv Plana
No, građani strahuju od u Hrvatskoj poznatog načina "poštivanja pravila" pa im kompostana ili štoviše spalionica ne dolazi u obzir.
Na njihovoj strani su, kažu u udruzi Obraz, i brojni članovi gradskih odbora koji su o toj temi raspravljali, koji su većinom glasova odbijali Plan gospodarenja otpadom.
"Na Odboru za kontrolu su pri glasovanju kao jedan od argumenata 'za' rekli da ako se to sad ne odobri neće ispoštivati rokove Europske unije te da će ostati bez novca koji EU za to treba dati. Neki su članovi čak upozorili da ih se ucjenjuje time, jer bi sada trebali izglasati nešto što je loše zbog novca. A istovremeno može se napraviti puno bolje i za manje novca. Pa oni na tome rade od 2011. Godine 2014. ukinuli su vodozaštitno područje samo kako bi to napravili, a da nitko nije znao što smjeraju. Sve godine to stoji, a sada se odjednom mora odmah izglasati loš Plan", kaže nam Lucija Josipović.
U slučaju da on ipak bude prihvaćen na Skupštini, udruge imaju još nekoliko aduta s kojima mogu udariti pa kad Grad krene prema Europskoj uniji sa zahtjevom za novac pucat će iz svih raspoloživih oružja. Tako će ukazati dokumente EU koji ukazuju da je voda ono najdragocjenije što imamo i da sva vodozaštitina područja zbog tog treba zaštititi. Jednako tako će ukazati da je Grad kršio Arhušku konvenciju prema kojoj je grđane prvo o svemu i na vrijeme trebao obavijetiti. Ali će upozoriti i da Grad traži novac za nešto za što je EU već donijela odluku da nakon 2027. ne može tako funkcionirati te bi potom ulaganje od milijarde eura tada trebalo svejedno zatvoriti. Oni neće tako lako odustati.
Alternativni plan
I uz sve to imaju alternativu. "Naša alternativa je program ZEKO koji funkcionira na obrnutoj piramidi od one u Planu gospodarenja otpadom. Oni 70 posto ulažu u gradnju objekata, a tek 30 posto u edukaciju građana. Na taj način pokušavaju novac osigurati svojim prijateljima čije tvrtke bi gradile. Naš program je i do 10 puta jeftiji, digitalan je, suvremen, samoodrživ, a njegova piramida kreće od razvrstavanja otapada u obitelji, u domu, te vam ne trebaju skupi centri", opisuje Lucija Josipović.
Brezovčani se na kraju osvrću i na obećanja zagrebačkog gradonačelnika o tome što će im takvim projektom osigurati. "Znate sve to što on obećava nekome se može činiti dobrim, no nama je smiješno jer mi ondje živimo i znamo na što imamo pravo i što se u našem kraju može, a što ne", zaključuju u Brezovici čiji će mještani kao i brojni članovi udruga, koji se bune protiv Plana, njegovo izglasavanje dočekati u četvrtak ispred vrata Skupštine.
