Zagrebački gradski Ured za financije izvijestio je u ponedjeljak da proračunski manjak Grada za prošlu godinu iznosi oko 400 milijuna kuna, uz preneseni manjak iz prethodnog razdoblja od 628,9 milijuna kuna, ukazavši pritom na negativan utjecaj poreznih reformi na gradske prihode.
Priopćenje Ureda uslijedilo je nakon što je "Jutarnji list” objavio da je pročelnica Gradskog ureda za financije Daniela Juroš Pečnik prošli tjedan vodstvu grada, na čelu s gradonačelnikom Milanom Bandićem, uputila "upozoravajući dopis" u kojem navodi da je manjak u proračunu Grada Zagreba krajem prošle godine premašio milijardu kuna.
Iz Ureda za financije pojašnjavaju da je "dokument iznesen u javnosti uobičajeni interni dokument", koji se čelnicima gradskih upravnih tijela u sličnom obliku šalje radi "postizanja bolje proračunske discipline".
Poslovanje u prošloj godini
Godišnji izvještaj za 2019. godinu još nije završen, navodi Ured, a procjena manjka iznosi oko 400 milijuna kuna, dok je preneseni manjak iz prethodnog razdoblja 628,9 milijuna kuna.
"Sukladno propisima iz područja proračunskog računovodstva, manjak je moguće pokriti sukcesivno u duljem vremenskom razdoblju. Pokriće prenesenog manjka iz prethodnog razdoblja u iznosu od 628,9 je već predviđeno projekcijom proračuna za 2021. (253 milijuna kuna) te u 2022. godini (375,9 milijuna kuna)", navode iz Ureda.
Najavljuju da će Grad nakon utvrđivanja konačnog rezultata za prošlu godinu, provesti analizu postojećeg financijskog stanja i uzroke negativnog poslovanja te utvrditi mjere za stabilno održivo poslovanje, kao i razmotriti mjere koje mogu dovesti do povećanja prihoda, poboljšanja naplate potraživanja te racionalizacije poslovanja.
"Cilj je ostvariti uštede na stavkama koje nisu neophodne za nesmetano funkcioniranje Grada te osigurati dostatna sredstva za ulaganja u prioritetne kapitalne projekte Grada, za stečena socijalna prava, podmirenje stvorenih obveza kao i za pokriće manjka iz prethodnog razdoblja", poručuju.
Negativan utjecaj poreznih reformi na gradske prihode
U priopćenju Ured posebno naglašava da tri četvrtine gradskih prihoda čine prihodi od poreza na dohodak, a da su sve porezne reforme išle u smjeru poreznog rasterećenja plaća građana i gospodarstva što se, napominju, istovremeno negativno odrazilo na najvažniji prihod Grada.
"Porezni prihodi u 2015. su već za otprilike 500 milijuna kuna bili niži u odnosu na 2014. godinu. Dugoročno gledajući samo u odnosu na 2014. do konca 2018. godinu, Grad Zagreb je zbog zakonskih izmjena izgubio preko milijardu kuna, dok se na državnoj razini od najznačajnijeg prihoda (poreza na dodanu vrijednost) bilježi kontinuirani rast koji je velikim dijelom i posljedica poreznog rasterećenja plaća i samim tim povećane osobne potrošnje građana", naglašavaju.
Upozoravaju i da, pored toga, sav prihod prikupljen od poreza na dohodak na području Grada Zagreba ne ide na račun proračuna Grada, već se dio toga (trenutno 17 posto) izdvaja za fiskalno slabije lokalne jedinice u Hrvatskoj.
Zagrepčani su tako, u razdoblju od 13 godina (2007.-2019.) za druge jedinice izdvojili preko 10,1 milijardi kuna, ističu iz gradskog Ureda za financije u priopćenju, uz objavu tablice izdvajanja po godinama.
"Koliko je negativan utjecaj svih poreznih reformi na prihode Grada najbolje govori činjenica da je prosječna stopa rasta prihoda Grada do 2007. godine iznosila 14,27 posto dok nakon te godine do danas ona iznosi svega 0,74 posto”, upozorava Ured.
Procjenjuje da će na dodatno smanjenje poreznih prihoda Grada neosporno "značajno utjecati" (s otprilike pola milijarde kuna) i odredbe nove porezne reforme (u primjeni od 1. siječnja) kojima je u sustavu dohotka došlo do ukidanja poreza na dohodak za zaposlene u dobi do 25 godina i uvođenja olakšica od 50 posto poreza na dohodak za zaposlene u dobi od 25 do 30 godina, kao i izmjene Zakona o porezu na dohodak kojima je podignut i neoporezivi dio dohotka mjesečno na 4.000 kuna, iako su za ovu izmjenu Gradu osigurane kompenzacijske mjere.
Unatoč svemu, ističu iz Ureda, Grad je u navedenom razdoblju učinio jako puno na području podizanja standarda života svojih građana te je izgrađeno i u funkciju stavljeno niz objekata javne namjene, a značajna su ulaganja u prometnu i komunalnu infrastrukturu, a vrlo su značajna i ulaganja u području socijalnih prava, odgojno-obrazovnog standarda te u području demografske politike.
S jedne strane se bilježi gospodarski rast te rast BDP-a kojemu Grad svojim aktivnostima značajno pridonosi, i s osnova kojih bi Grad trebao bilježiti rast i na prihodnoj strani svoga proračuna, naglašavaju iz Ureda te upozoravaju da istovremeno "porezne reforme koje idu na financijsku štetu velikih gradova koče njihov daljnji razvoj te dovode u pitanje zadržavanje postignutog standarda".
