Na 25. obljetnici vojno-redarstvene akcije Maslenica u Zadru sudjelovao je i general Ante Gotovina koji je podsjetio da je uzrok Domovinskog rata bila agresija na Hrvatsku.
'Rat nije bio naš izbor nego potreba'
'Ne smije se zaboraviti da je uzrok Domovinskog rata bila agresija na Hrvatsku. Taj rat nije bio naš izbor nego potreba. Za ljude koji žive tu, neovisno o narodnosti i vjeroispovijesti, Domovinski rat je temelj hrvatske državnosti. Oružane snage su jedan od stupova očuvanja ljudskih sloboda. Sigurnost i sloboda pretpostavka su da bismo snagu mogli usmjeriti na gospodarski razvoj i na tom putu želim nam uspjeh', rekao je Gotovina, javlja N1. Gotovina je istaknuo da je operacija Maslenica donijela sigurnost Zadru, Sinju i Šibeniku, a povezala je i sjever i jug Hrvatske.
Galerija
Budnicom gradske limene glazbe središtem Zadra te polaganjem vijenaca ispod Križa na Gradskom groblju, u Zadru je danas počelo središnje obilježavanje 25. obljetnice vojno-redarstvene akcije Maslenica 93., kojom su Oružane snage RH oslobodile bitne strateške točke od okupacije srpskih paravojnih postrojba, i omogućile ponovno povezivanje juga i sjevera Hrvatske.
Umirovljeni general Ante Gotovina.
Očekuje se dolazak Kolinde Grabar-Kitarović
U ime Hrvatskoga sabora vijenac je položio potpredsjednik Sabora Milijan Brkić, u ime predsjednika Vlade ministar obrane Damir Krstičević, u ime predsjednica Republike Hrvatske Ante Deur, predsjednik savjeta Predsjednice RH za branitelje, a vijence su položili i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, te predstavnici gradova, županija i brojnih braniteljskih udruga. U visokom državnom izaslanstvu su i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, generali Ante Gotovina i Rahim Ademi, a u povorci koja je s gradskog groblja položila zajednički vijenac i zapalila svijeće kod Spomenika 3. bojne 4. gardijske brigade Imotski sokolovi, te kod Spomenika poginulim braniteljima na Trgu kneza Višeslava, bili su roditelji poginulih branitelja te predstavnici javnoga i društvenog života Zadarske, Šibensko-kninske i Splitsko- dalmatinske županije.
Davor Božinović, Ante Gotovina, Damir Krstičević, predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović.
Mimohodu koji predvode ratne postrojbe sa 188 zastava, priključili su se brojni Zadrani i njihovi gosti, sve do Hrvatskog narodnog kazališta gdje će se održati Svečana akademija na kojoj se očekuje dolazak Predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović.
Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović.
Operacija protiv vojnih snaga srpske krajine
Operacija Maslenica oslobodilačka je operacija Oružanih snaga Republike Hrvatske i pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova RH, izvedena početkom 1993. protiv vojnih snaga tzv. srpske krajine koje su s tada okupiranog dijela zadarskog područja prekidale kopnenu komunikaciju Dalmacije s ostalim dijelovima Republike Hrvatske. Vojna je akcija planirana i izvedena u razdoblju od 6. do 27. siječnja 1993., dok su borbe na terenu počele 22. siječnja 1993. u 6 sati. Tijekom akcije hrvatski vojnici i policajci oslobodili su zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo i zrakoplovnu luku Zemunik, a naknadno je oslobođena i brana Peruća, koju su pripadnici srpskih paravojnih postrojba neuspješno digli u zrak.
Operaciju su planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač. U izvedbi operacije Maslenica bile su angažirane sve grane Oružanih snaga RH, a sudjelovale su postrojbe tadašnjeg Zbornog područja Split (4. gardijska brigada "Pauci", taktičke grupe 112. i 113., 126. brigada, 7. domobranska pukovnija, 40. inženjerijska bojna, 72. bojna VP), specijalne postrojbe MUP-a, dijelovi 9., 3., 2., i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi GSHV-a, te Središnjica elektroničkog djelovanja Split, kopnene, diverzantske i pomorske snage HRM-a i eskadrila helikoptera HRZ-a.
Za vrijeme napadnih djelovanja tijekom operacije, od 22. do 25. siječnja poginulo je 13 hrvatskih branitelja, sljedeća dva dana (26. i 27. siječnja) u obrani dostignutih crta poginulo je još šest, a 70 pripadnika HV-a je ranjeno. U snažnim topničko-raketnim i tenkovskim, a povremeno i pješačko-diverzantskim, napadima velikosrpskih agresora koji su uslijedili odmah nakon "Maslenice", do 31. ožujka 1991. broj poginulih hrvatskih branitelja popeo se na 127.
