Emisija "Izbori 2020." na RTL-u večeras u 20 sati donosi vam predizborno sučeljavanje kandidata najvažnijih izbornih lista na temu gospodarstva. U studiju RTL-a kod Adriana De Vrgne gostovat će stranački gospodarski stručnjaci: Branko Grčić iz Restart koalicije, HDZ-ovTomislav Ćorić, Vesna Vučemilović iz Domovinskog pokreta te Josip Budimir iz Stranke s imenom i prezimenom.
Sve su stranke prije početka kampanje predstavile predizborne gospodarske programe. Svima je, slažu se analitičari, zajedničko da su više popis manje ili više realnih želja, a da se ne iznosi detaljno kako se do određenih ciljeva, kao što je 100 ili više tisuća radnih mjesta, niži porezi, viša minimalna plaća - s kojom se posebno licitira, više mirovine i viši standard, misli uopće doći.
Ekonomski analitičar prof. dr. sc. Luka Brkić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta u razgovoru za RTL.hr kaže da se takvo predstavljanje "popisa želja" ponavlja iz jednog izbornog ciklusa u drugi i to bez obzira s kojeg političkog spektra osoba dolazi. "To nisu realno postavljeni ciljevi s obzirom na to da iza njih ne stoji tko će to platiti, mehanizmi kojima će se to realizirati, vrijeme u kojem će se to napraviti, akteri koji će to napraviti i tako dalje", konstatira Brkić.
Profesor Brkić dodaje i činjenicu da kada se iščitavaju ti programi, što je u neku ruku "gubljenje vremena", ne može se prepoznati nikakva ideološka crta. "Vi ne možete vidjeti koja je razlika između demokršćanskog svjetonazorskog, ideološkog i svakog drugog političkog diskursa u odnosu na, recimo, socijaldemokratski ili ultralijevi, ultradesni ili drugi (diskurs)", ističe.
Nema razlike u programima
"Programi su u tom smislu potpuno identični. Jesu različiti naglasci, čak optužuju jedni druge da prepisuju, znači oni se u tom gospodarskom dijelu tih svojih programa apsolutno, ni na kakav način ne razlikuju u ideološkom pogledu i ideologiji. Očekivalo bi se da socijaldemokratske partije ili partije lijevoga spektra, a i lijevoliberalne naglašavaju komponentu rada, posebno u odnosu na kapital, naprosto uvijek imate taj odnos rada i kapitala, drukčije ne može biti u političkoj ljudskoj zajednici. No, razlike nema", ističe.
Osim toga, Brkić ističe i da se ne vide izvori. "Kako će se to financirati, tko će to financirati, kroz koje vrijeme, pod kojim uvjetima i pod kojim parametrima? Jer mi ćemo imati stopu rasta ovako, nezaposlenost ovako, investicije ovako, ekonomski rast ovoliko, pa ćemo riješiti problem zdravstva, pa obrazovnog sustava, pa mirovinskog sustava, napraviti drugu reformu", ističe Brkić i naglašava da se iz programa ne vide projekcije. Ipak, dodaje da osobno za to ima razumijevanja.
"Ljudi su sklerotični"
"Razumijem to kao nekakvo obećanje, popis želja, manje ili više lažnih obećanja jer treba osvojiti vlast, odnosno funkciju, dobivanje veće podrške elektorata, prema tome, zauzimanje vlasti, a poslije ćemo, da tako kažem, koristiti neku drugu retoriku i elektorat je poprilično sklerotičan nakon četiri godine. Veliki dio ljudi koji izlaz na izbore nema pojma što je prije četiri godine obećano, što je onda napravljeno ili nije napravljeno, izvršeno ili nije izvršeno i stranke računaju uglavnom na one glasače koji su vjerno biračko tijelo kao kod nas SDP-a ili HDZ-a ili neke druge opcije."
"Zato se nastavljamo i dalje vrtjeti u krug i očekivati raskid s dosadašnjim načinom rada, s nekakvom strukturom gospodarstva kakvu imamo zadnjih tridesetak godina od programa stabilizacije 1994. godine do danas koje je po mom sudu potpuno iluzorno. Stručno rečeno, politička ekonomija ove zemlje se ne mijenja, a bez promjene političke ekonomije ne možete promijeniti ni gospodarski sustav ni ekonomsku politiku niti možete izvesti velike i važne reforme koje ovo društvo čeka već dvadeset i toliko godina. To je i mirovinska reforma, i reforma zdravstva, i javne uprave, i regionalne uprave, i javnih poduzeća", zaključuje.
