Dok cijene benzina divljaju u cijelom svijetu, naftne kompanije zarađuju kao nikad. Američki predsjednik Joe Biden im je zato poslao oštro pismo i upozorio da su marže ogromne, i da troškove snose američke obitelji. I ministar gospodarstva Davor Filipović je na istom tragu, kaže da su marže puno veće nego recimo u Sloveniji, i da ima prostora za njihovo smanjivanje, piše RTL Direkt.
Svi su se čudili mađarskom predsjedniku Viktoru Orbanu kada je prije mjesec dana najavio da će uzeti ekstraprofit velikim korporacijama, ali sad je njemački ministar gospodarstva najavio sličan zakon, a Joe Biden naftašima u pismu poručuje, vaše marže su nedopustive. Njegova glasnogovornica Karine Jean-Pierre pred novinarima upire prstom.
"Naftne kompanije iskorištavaju rat i kao što sam ranije pokazala, utrostručile su svoje prihode. Pozivamo ih da učine pravu stvar", govori glasnogovornica.
INA se pravda da ne zarađuje na mukama građana
Hrvatska nije čekala da naftaši učine pravu stvar, to je učinila vlada.
"Ako je u Sloveniji marža 44 lipe i 46 lipa i nema nikakvih priča o nestašicama, a kod nas se na 65 lipa govori o problemima. Ne treba biti znanstvenik da vidi kako tu postoji još prostora da naftne kompanije i distributeri funkcionirali", smatra ministar Filipović.
Iako Filipović nije direktno izrekao riječ ekstraprofit upozorio je da Petrol grupa ima 17% veću neto dobit u prvom kvartalu ove godine nego lani. A najjači na svijetu, najjače su i zaradili. Chevron je u prva tri mjeseca lani zaradio 1,7 milijardu dolara, ove 6,5. Shell skok dobiti, s 3 na 9, BP s 2 na šest milijardi.
U prva tri mjeseca prošle godine INA je imala dobit 50 milijuna kuna, u istom razdoblju ove godine 586 milijuna kuna. U INI objašnjavaju da ne zarađuju na mukama građana nego isključivo jer njihov proizvod dakle nafta koju buše u Ivanić gradu i na drugim lokacijama ima veću cijenu na tržištu.
"Tu bi mogli reći da je riječ i o određenom profitu koji dolazi kao posljedica rata, mnoge zemlje uvode poseban porez na naftne kompanije, jer po mojoj procjeni INA bi iduće godine mogla imati red veličine od 3 do 4 milijarde kuna dobiti", kaže Damir Vanđelić, bivši član Nadzornog odbora INA-e.
'Poseban porez? Pitanje je koliko to ima smisla'
"Smatram da je zapravo vrijeme da Vlada odluči da takav ekstraprofit oporezuje i da od tog iznosa financira vaučere za one najsiromašnije", objašnjava saborska zastupnica Sandra Benčić. Ipak, oni koji prate energetski sektor kažu da to toga neće doći tako brzo.
"Govoriti da sve naftne kompanije ostvaruju ekstraprofite nije točno. Da su ratni profiteri? Pa njima ovo tu ide u korist, ali ide u korist i nizu drugih sektora. Tu sad da država ide uvesti neki poseban porez pitanje je koliko to ima smisla s obzirom da je država ionako i ovako otprilike vlasnik polovice INE dakle, ajmo reći da taj ekstraprofit polovicu njega vrati kroz samo dividendu", poručuje Marko Biočina, novinar Jutarnjeg lista.
Gorivo u Hrvatskoj 13 i pol kuna, u Sloveniji 11,7 kuna
U Hrvatskoj je od utorka cijena benzina zamrznuta na 13 i pol kuna, u Sloveniji, pak, od utorka košta 13, 35 kuna. U Srbiji je 12,7, a u BIH 12 i pol kuna. Najjeftinije se toči u Bjelorusiji i Rusiji, gdje je litra pet, odnosno, šest i pol kuna, najskuplje u Europi u Danskoj i Norveškoj gdje je cijena benzina 18,7 odnosno 19 kuna i 40 lipa. Vaučeri, rezanje marži, zakoni protiv ekstraprofita – dok sve to zaživi proći će dosta vremena, ne mogu svi čekati.
"Prodajem auto sigurno do listopada ili studenog. Zbog cijena benzina, moram se nečega odreći", kaže Bernd Mueller iz Berlina.
A John je u Americi skratio muke svojim sugrađanima, barem nakratko, umjesto 6,9 dolara za galon, greškom je naplaćivao 0,69 – pa je dobio otkaz i postao zvijezda grada.
"Zovu me Robin Hood", kaže John Sezina iz Sacramenta, SAD. Ali Hrvatskoj ne treba Robin Hood, mi imamo Plenkovića i Filipovića.
