Od danas plaćamo 12 kuna i 19 lipa za benzin i 12 kuna 53 lipe za dizel ili nešto više od euro i 60 centi. Cijena bi se popela nadomak 14 kuna da Vlada nije intervenirala i fiksirala marže i smanjila trošarine na iduća tri mjeseca, no vidjet ćemo uskoro da država i dalje itekako dobro zarađuje na litri goriva.
A koliko gorivo u odnosu na Hrvatsku plaćaju susjedne zemlje, i koliko na litri zarađuje država analizira Ivan Vrdoljak.
Tvrdi tako kako skuplje gorivo među susjedima plaćaju jedino
Talijani, i to nadomak 2 eura, odnosno 15 kuna za benzin i više
od 14 za dizel. Tek nešto malo jeftinije gorivo od Hrvatske
plaćaju građani Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije. Srpska
vlada je primjerice također na mjesec dana zamrznula cijene na
ovu razinu.
S našeg popisa odskače jedino Mađarska gdje je gorivo
uvjerljivo najjeftinije. Litra benzina i dizela koštaju tek nešto
više od 9 kuna. Ondje su cijene također zamrznute sve do svibnja,
a pitate li se kako i zašto imaju tako jeftino
gorivo, između ostaloga znajte da su ondje idući mjesec
parlamentarni izbori i da mađarski premijer lovi novi mandat.
Što čini cijenu?
Idemo vidjeti sada što sve ulazi u cijenu litre bezolovnog
benzina koja dakle stoji 12 kuna i 19 lipa. Nabavna cijena nafte
i ostali troškovi poput prerade i prijevoza u litri goriva čine
nešto manje od 5 i pol kuna.
Trgovačku maržu, dakle zaradu naftnih kompanija Vlada je
fiksirala na maksimalnih 75 lipa po litri. I tu smo stigli na
nešto iznad 6 kuna po litri. Na sve ove prethodne stavke država
onda zaračuna trošarinu koja, iako smanjena za 40 lipa, sada
iznosi gotovo 3 i pol kune.
Tek onda, na sve to zaračuna još PDV u iznosu od 2 i pol kune. I tako dođemo do cijene veće od 12 kuna. Vidimo dakle da i danas oko pola cijene čine državni nameti. U tom smislu državi zapravo odgovara da nafta poskupljuje – jer skuplja nafta znači više prihoda za proračun putem oporezivanja te nafte.
A kako se cijena nafte kretala proteklih godina?
Danas barel brenta na londonskoj burzi iznosi nešto ispod 130 dolara, a dolar također jača pa, uz samo poskupljenje nafte i taj rast valute utječe na cijenu. Idemo malo unatrag pa da vidimo kako cijena reagira na krize. Značajnije poskupljenje je krenulo krajem studenog kada su krenule ruske vojne vježbe i gomilanje vojske uz ukrajinsku granicu - tada je barel iznosio oko 70 dolara.
Gotovo nostalgično djeluje ovaj ožujak 2020. i 23 dolara po barelu, ali znamo da je to početak pandemije koronavirusa kada je većina svjetskog gospodarstva naglo usporila ili se zaustavila, a potražnja za naftom se smanjila.
Na 112 dolara cijena se popela 2014. nakon što je Rusija anektirala Krim. Na visokih 126 dolara bila je i početkom rata u Libiji 2011., a rekord proteklih godina definitivno je krizna 2008. godina kada je cijena bila nadomak 140 dolara. Što možemo očekivati u narednim danima i tjednima teško je predvidjeti, ali vjerojatno novo poskupljenje.
