Sedamdesete godine prošlog stoljeća. Godine velike inflacije, godine naftnih kriza. Godine koje Amerikanci pamte po ogromnim kamatama, skupom benzinom i nemogućim cijenama života.
U Jugoslaviji u to vrijeme isti problemi: oskudica deviza i nafte, toalet papira i deterdženta, vozi se par nepar. Probleme su tada uzrokovale tenzije na Bliskom istoku - a baš te 70-te godine - opet se ponavljaju.
Rat u Ukrajini uzrokovat će najveće cjenovne šokove u zadnjih 50 godina, prognozira Svjetska banka. Rastu cijene svega - od prirodnog plina do pamuka, od ulja do pšenice.Jedino što neće poskupjeti je: drvo, čaj i riža.
Misle da će ovu godinu prosjek cijene barela nafte biti 100 dolara. Cijene goriva mogle bi narasti za više od 50%. a to diže cijene života ljudima i poslovanja tvrtkama. Prirodni plin, predviđaju, narast će dvostruko. Ugljen 80%, a umjetna gnojiva 69%.
Očekuju rast cijena žitarica: pšenica 50%, ječma 30, ulja 30% - i poskupljenje piletine od gotovo 50%. Da nije dobro pokazuje i UN-ov indeks cijena hrane - koji je najveći otkad su ga počeli mjeriti prije 60 godina. A cijene će ostati takve do kraja 2024.
"Postoje velike sličnosti između naftne krize 1973. kad su cijene nafte zbog Jomkipurskog rata od 7 dolara skočile na 30, pa od 30 na 60, sa 60 na 140 dolara po barelu i izazvale dugoročnu stagnaciju koje nazivamo izgubljenim desetljećima. Sadašnji rast cijena hrane i energenata je posljedica geopolitičkih okolnosti koje se događaju, invazije Rusije na Ukrajinu i to će proizvesti dugoročne učinke. Zasigurno će se cijene nafte i ostalih energenata mijenjati", kazao je za Direkt Damir Novotny, ekonomski analitičar.
