Jedan od tri stanovnika Europe kronično je alergičan i to je najčešća kronična bolesti Europe. Već do 2025-e godine predviđa se da svaki drugi čovjek u Europi "patiti" od alergije, a trošak zbog bolovanja na razini EU je između 55 i 150 milijardi eura godišnje.
Ovo su samo neki podaci koji su se mogli čuti na konferenciji posvećenoj alergijama i astmi u organizaciji Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Health Hub-a.
Alergije i astma su među najraširenijim kroničnim bolestima u Europi, posebno kod djece, no alergija je nešto što se uglavnom zanemaruje. Samo u Europi oko 10 milijuna ljudi mlađih od 45 godina ima astmu, a čak 13,5 milijuna ljudi mlađih od 25 ima ili alergiju ili atopijski dermatitis.
U vrijeme pandemije korone dostupnost alergološke skrbi bila je smanjena, a trivijalizacija problematike alergija slabi ekonomiju i ima učinke ukupnih prihoda pojedinca i zajednice, a malo se govori o tome da oboljeli pacijenti imaju narušeno mentalno zdravlje.
Treba više specijalizanata
Problemu treba pristupiti interdisciplinarno, počevši od najjednostavnijih rješenja poput praćenja tzv. alergenog urbanog indeksa unutar indeksa kvalitete zraka, zdravog urbanog planiranja tj. sadnje biljaka s niskim alergenim potencijalom, sve do veće angažiranosti primarne zdravstvene zaštite kako bi se alergije rano otkrile i pravoremeno počelo s terapijama. Uz to, treba osigurati i inovacije koje sprječavaju pogoršanja stanja, kao što je etiološko liječenje tj. alergijska imunoterapija, navodi se u objavi.
Uz više specijalizanata struke, osobito među pedijatrima, zato što su to najčešće kronične bolesti djece i da su za nastanak bolesti kritične prve godine života, ootrebna i je veća dostupnost alergena za dijagnostiku i terapiju.
"Alergije i astma među najčešćim su kroničnim bolestima u Europskoj uniji (EU). Više od 150 milijuna građana EU gotovo svaka treća osoba – pati od kronične alergije, 70 milijuna Europljana ima astmu, oko 100 milijuna živi s alergijskim rinitisom, a 17 milijuna s alergijom na hranu", navodi se u objavi Health Huba.
Uz prevenciju uštedljelo bi se 142 mild. eura
Značajan broj pacijenata s alergijom (15-20%), živi s ozbiljnom bolešću, koja kontinuirano opterećuje osobu živeći pod strahom od smrti od mogućeg napada astme ili anafilaktičkog šoka. Tu je i veliki trošak, a ukupna potrošnja samo na astmu u Europi procjenjuje se na 72,2 milijarde eura godišnje, dok pregled znanstvenih dokaza procjenjuje kako izostanak s posla zbog neučinkovito liječenih alergija uzrokuje troškove između 55 i 150 milijardu eura godišnje u cijeloj EU. Odgovarajuće liječenje koštalo bi samo 5% ove svote, što bi omogućilo uštede do 142 milijarde eura.
Ovo su samo neki od zaključaka i ideja koji su se mogli čuti na konferenciji posvećenoj alergijama u organizaciji Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Health Hub-a koji je okupio stručnjake koji se bave ovom problemaitkom.
Predstavnik Saborskog odbora za zdravstvo i socijalnu politiku dr. sc. Ivan Ćelić govorio i o dimenziji alergija kroz prizmu specijalista psihijatrije. Iznio je kako recentna istraživanja pokazuju da postoji korelacija između mentalnog zdravlja i tri “A”, odnosno astme, alergijskog rinitisa i atopijskog dermatitisa.
“Curenje iz nosa na prvu nema baš nekakve veze s mentalnim zdravljem, ali takva osoba može emocionalno patiti te može biti radno i socijalno disfunkcionalna. Statistički postoje značajne razlike između opće populacije i ljudi koji imaju alergije u odnosu na pojavnost anksioznih i depresivnih poremećaja te poremećaja spavanja. Alergije jesu teret za zdravlje i moramo ih uvažiti, kao i socijalnu, ekonomsku i emocionalnu dimenziju bolesnika i društva", rekao je dr. Ćelić.
Alergija nije samo ispiranje nosa
Na okruglom stolu se govorilo i o problemu trivijalizacije alergija koje se često percipiraju kao nešto što se može riješiti ispiranjem nosa ili kapima za oči. Također, značajan broj preparata koji pomažu u ublažavanju simptoma, nije na osnovnoj listi lijekova čije troškove pokriva HZZO. Tada problem alergija postaje i socijalni i ekonomski problem jer takvi preparati nisu svima priuštivi, složili su se predstavnici struke.
Prof. dr. sc. Sanja Popović-Grle iz Klinika za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb apelirala je na uvođenje ranog probira. "Kada bismo mogli, u dogovoru s kolegama iz primarne zdravstvene zaštite, napraviti probir najugroženije populacije alergičnih osoba, tada bismo počeli s pravovremenom hiposenzibilizacijom, odnosno primjenom alergenske imunoterapije i spriječili bismo komplikacije i teže oblike bolesti na vrijeme".
Tajnica udruge pacijenata "Udah života", ujedno i magistra sestrinstva na Zavodu za alergijske i opstruktivne bolesti pluća Klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb, mag. Ivana Rubil, istaknula je koliko je važno imati dostupnost najnovijoj peroralnoj, sublingvalnoj terapiji za etiološko liječenje uz podršku zdravstvenog osiguranja, iz perspektive pacijenta koji već ima narušenu kvalitetu života, jer pacijent puno toga mora pokriti "iz vlastitog džepa" kako bi smanjio simptome alergije.
Prof. prim. dr. sc Asja Stipić Marković iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iznijela je rezultate studije kojom se uspoređivala ruralna populacija s onom u Gradu Zagrebu, te se pratio razvoj situacije u odnosu na istraživanjem prije 16 godina kada se radila epidemiološka studija nad 3000 školske djece. Rezultati su bili alarmantni.
Gori nam pod petama zbog alergija
"Nama 'gori pod petama', jer podaci ukazuju da je u Zagrebu prevalencija alergijskog rinitisa 35 posto, a atopijskog dermatitisa 30 posto", rekla je prof. dr. sc. Stipić Marković. Istraživanje je pokazalo da u tom razdoblju postoji pomak najčešćeg alergena od grinja prema travama, i kaže da to ne čudi, a da alergije pojačava i strašan porast onečišćenja u Zagrebu.
Kaže, potrebne su ciljane akcije, pa i izbjegavati sadnji biljke po gradovima koje su jaki alergeni, poput breze.
Oluja ih opametila u Australiji
"Nažalost, alergije su trivijalizirane i trebaju se prestati banalizirati kao javnozdravstveni problem. Uvijek ističemo primjer kada je zdravstvena politika u Australiji prestala banalizirati alergije i astmu tek kada im se dogodila priča s 'olujnom astmom', u kojoj su bolnice tijekom grmljavinskih oluja i visokih razina peluda izazivale ozbiljne simptome kod alergičara i astmatičara te napunile bolnice u kratkom periodu vremena. Alergije i astma su odjednom postale vrlo ozbiljan problem koji je zahtijevao medicinsku pomoć brojnih građana i uzrokovao veliki pritisak na zdravstvene službe", ilustrirala je prof. Stipić Marković.
Special Policy Report i Forum u organizaciji Health Hub-a i partnera, uz vrijedni doprinos niza stručnjaka i suradnika, imao je za cilj kroz tzv. "white paper ALERGIJE – INOVACIJE NA HORIZONTU" iznjedriti najvažnije izazove i zaključke o pravom smjeru zdravstvenih politika kada je riječ o alergijama, važnosti integriranog pristupa pri adresiranju neispunjenih potreba oboljelih od alergija u Hrvatskoj, s naglaskom na dostupnost inovacija kojima je trivijalizacija problematike alergija velika barijera.
