Gost RTL-a Danas bio je Gordan Hanžek,
državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno
zbrinjavanje, zadužen za obnovu Banovine.
Koliko ljudi sada nije u svojim domovima i kada će se u
njih vratiti?
Samo na području Petrinje imamo 678 kontejnera i 176 mobilnih kućica koji su dani za stanovanje. Danas je u Petrinji prijavljeno 1638 objekata s crvenim naljepnicama, 1030 sa žutim naljepnicama, imamo samo u ovom programu koji pokrećemo zelene naljepnice u Petrinji prijavljeno 2639 projekata obiteljskih kuća.
1. svibnja počinje obnova nekonstrukcijskih djelova domova...S koje adrese krećete, s kojim kućama ćete krenuti i kada su ti ljudi u svojim domovima?
Taj projekt smo kreirali početkom 3. mjeseca na način da su nam partneri jedinice lokalne samouprave, znači Grad Petrinja, općina, svi gradovi na području, imamo 28 tih jedinica. Podijelili smo područje, potpisani su ugovori s 4 koordinatora u 4 područja. Imamo u ovom trenutku angažiranih 16 projektanata sa 160 projekata koji su već djelomično odrađeni. Sljedeći tjedan ugovaramo 50 obiteljskih kuća s kojima startamo iza prvog svibnja. To su zelene naljepnice. Taj dojam nesigurnosti je apsolutno prisutan bez obzira na naljepnice, mi krećemo odmah, ali dosad je prijavljeno 5200 obiteljskih kuća. Jedinice lokalne samouprave vode prijavu na cijelom području, u ovom trenutku imamo 1060 ugovora za izradu projektne dokumentacije i krećemo s obnovom. Obnovu ćemo dizati, nadam se da će nas pratiti i hrvatska građevinska operativa, trebalo bi u ljetnim mjesecima uzmeđu 800 i tisuću ljudi raditi na toj obnovi da bi to stigli do početka sezone grijanja.
Ima li dovoljno građevinara i projektanata koji bi sve to odradili?
Projektanti su apsolutno pokriveni, u ovom času pod ugovorom imamo 28 projektanata i 5 koordinatora. To su 33 projektantske kuće. Istu stvar radimo i sa izvođačima. 37 izvođača smo imali u četvrtak na sastanku s kojima dogovaramo postupke obnove i javne nabave, proveden je iskaz interesa. Sukladno zakonu o javnoj nabavi, kreće taj postupak.
Ima li datum kada će ljudi s crvenim naljepnicama vidjeti bager u svojim dvorištima?
Sad smo govorili o zelenim naljepnicama. Paralelno s ovim projektom idemo na žute i crvene naljepnice. Isti postupak, koordinatori obilaze svaku kuću. Mi smo imali 800 volontera iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo na terenu koji su s 29. ožujka obavili postupak prvog pregleda. Nažalost, događaju se aftershockovi pa imamo 7000 dodatnih zahtjeva. Sada kreću detaljni pregledi, snima se svaka kuća, žuta, crvena. Svaka kuća dobiva svog projektanta, radi se o konstrukcijskoj obnovi.
Kako ćemo znati da će sve biti transparentno, ipak je riječ o milijunskim iznosima?
Znači ovaj prvi program zelenih naljepnica se financira s dvije osnove: Jedan je od velikih donacija, obnova od potresa. Skupljeno je gotovo 110 milijuna kuna koje su na računu našeg ureda. Cijeli postupak procjenjujemo na 200-250 milijuna kuna. S obzirom na odaziv na terenu, vjerujemo da će se javiti preko 6 tisuća kuća samo sa zelenim naljepnicama. To su dimnjaci, zabatni krovovi...vrlo zahtjevna obnova.
Vi ste inženjer po struci. Vaša projekcija, kada bi Banovina mogla biti obnovljena u potpunosti?
Danas izgleda manje strašno, tri kuće u centru smo krenuli, jednu u Gajevoj koja sprječava promet, i dvije na trgu dr. Franje Tuđmana, očekujemo sljedeći tjedan jer smo dobili stanare, to su privatne zgrade, suglasnost da srušimo objekte i otvorimo Gajevu ulicu. To je proces koji će trajati. Mi procjenjujemo samo na obiteljskim kućama da će to koštati, 3-3,5 milijarde kuna. Prva procjena bez detaljnih pregleda...trajat će, neće biti gotovo sad. Radi se o tisućama kuća.
Pet godina?
Manje. Ja bih volio 3-4 godine maksimalno. Volim biti oprezan.
Što je sa Zagrebom i okolicom?
Cijeli potres Zagreba i Petrinje s jedne je strane lako, a s druge teško usporediti. U Zagrebu radili smo u komori inženjera, 134 kuće su spremne sudjelovati u obnovi. U Sisku ih se javilo 14, znači tamo je deficit struke. Udaljena područja, ljudi puno teže dolaze do projektanata, izvođača. Vlada je napravila napor, institucije javne u Zagrebu rade.
