Nakon što je otkriveno da je direktor državne firme Pleter i general Marijan Mareković u imovinskoj kartici naveo stan od 84 kvadrata na zagrebačkoj adresi na kojoj nije upisan kao vlasnik, ali i na kojoj nema stanova te kvadrature, novinari Jutarnjeg su gotovo dva mjeseca raspetljavali klupko te neobične priče, koja je, ispostavilo se, samo vrh sante leda mućki s nekretninama u Ministarstvu obrane.
Još u listopadu 1997. godine MORH-u su spornu nekretninu ponudili investitori, građevinske tvrtke Kamgrad d.o.o i Kaić d.o.o. Ministarstvo je tek početkom 1999. kupilo taj stan od ukupno 122 kvadrata u konkretnu svrhu "stambenog zbrinjavanja Marijana Marekovića". Kupoprodajni ugovor sklopljen je 26. travnja 1999. godine, zahvaljujući odluci tadašnjeg pomoćnika ministra i Marekovićevog kolege po činu, Ljube Ćesića Rojsa. Mareković se u stan uselio još dva mjeseca prije kupnje zahvaljujući rješenju Stambene komisije, kojoj je tad na čelu bila pukovnica Iva Pašalić.
Dugovao 8,5 puta manji iznos
Već se ovdje dogodio prvi zaplet u ovoj aferi. Naime, za kupnju stana s terasom i garažom u prizemlju zgrade na adresi Dobri dol 46 u Zagrebu, MORH je izdvojio 1.469.888,22 kune, odnosno osam i pol puta više od 173.581 kunu, koliko je kupoprodajnim ugovorom za isti stan MORH-u platio Mareković, doduše bez garaže. Mareković je, doznaje se, tu garažu otkupio tek 2011. za 29.990 kuna.
Dakle, MORH je za spomenuti iznos stekao vlasništvo nad 104,2 kvadrata stambenog prostora, spremišta od 4,5 kvadrata te još 14 kvadrata garaže, što je ukupno 122,45 kvadrata. To znači da su platili 11.967 kuna po kvadratu, a podaci Državnog zavoda za statistiku sugeriraju kako je u to vrijeme prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u Zagrebu iznosila 9936 kuna. Dakle, MORH je prvo preplatio stan za 20 posto njegove vrijednosti, a onda ga prodao Marekoviću za 8,5 puta nižu cijenu, zamračivši tako 1,3 milijuna kuna.
Ali, to nije sve. Smiješnu cifru od 173.581 kune, odnosno 1422 kune po kvadratu, Mareković je, po ugovoru, mogao otplaćivati čak 27 godina, odnosno 327 mjeseci po 522 kune mjesečno. No, čini se da mu je i to bilo previše. Naime, u odgovoru MORH-a od 8. veljače stoji da je Mareković platio 118.690,24 kune. Kada se taj iznos oduzme od ukupne kupoprodajne cijene i podijeli s brojem rata koje je dotad trebao platiti, ispada da Mareković još duguje MORH-u 11.526,78 kuna, uz dodatak od 2711,65 kuna zateznih kamata. Usprkos neto plaći od 22.149 kuna, Mareković nije platio otkup stana pune dvije godine. No, 25. veljače MORH javlja kako je 19. veljače u cijelosti isplatio ugovorenu cijenu stana!
Ni MORH ni Mareković nisu upisani
To navodi na zaključak da se sve dogodilo slučajno ili da mu je netko iz MORH-a dojavio kako dosadni novinari propituju otplatu otkupa stana, pa je sve odlučio utišati šest godina prije nego što je, prema ugovoru, trebao uplatiti zadnju ratu. No, time nije razriješio sve nejasnoće.
Naime, niti 21 godinu nakon što je MORH kupio stan na Dobrom dolu 46, u digitalnim i zemljišnim knjigama ne postoji trag o tome, kao niti o kupoprodaji Marekoviću. U knjigama su formalni vlasnik stana još uvijek investitori. U MORH-u tvrde kako je s prodavateljem bilo dogovoreno da će on u roku od pet godina od dobivanja uporabne dozvole izvršiti uknjižbu objekta i etažiranje stana zbog čega "Ministarstvo obrane nije moglo izvršiti upis prava vlasništva u zemljišnoj knjizi". No, nisu objasnili što ih je spriječilo da to učine punu 21 godinu.
"Ministarstvo obrane pokrenut će postupak za upis prava vlasništva na stanu i garaži u korist Republike Hrvatske, a nakon toga će se zaključiti aneks kupoprodajnog ugovora, radi opisa stana i garaže prema stanju zemljišne knjige kako bi Marijan Mareković mogao upisati pravo vlasništva na svoje ime", stoji u odgovoru.
I general Mareković je potvrdio kako se na stan nije mogao upisati, jer ga formalno-pravno nije otkupio. No, nije pojasnio zašto je u imovinskoj kartici dao nepotpune i netočne podatke o stanu te zašto je preskočio podatak da je garažu otplatio "na komad". Nije spomenuo niti ratu od 522 kune mjesečno. U međuvremenu je ispravio svoju imovinsku karticu, navevši nekretnine svoje supruge Milice u Mrkoplju i Jastrebarskom, a sporni stan je sada dobio 20 kvadrata, pa mu je površina sada regularnih 104 kvadrata. Pojasnio je kako tu razliku čine balkon i otvorena terasa.
I u ispravljenoj je imovinskoj kartici zaboravio spomenuti ratu od 522 kune, koju je u tom trenutku i dalje bio dužan otplaćivati, a prava zavrzlama je tek uslijedila s garažom, istom onom za koju je 2011. dao 29.990 kuna odjednom. Naime, u zemljišnim je knjigama ta garaža površine 14 kvadrata, u Marekovićevoj imovinskoj kartici ona ima 18,5 kvadrata, a MORH je u svom odgovoru naveo kako mu je prodao svega 10 kvadrata garaže.
Rojsov modus operandi
Ovakva muljaža u MORH-u u to doba nije bila iznimka, već pravilo. Potvrđuje to i informacija otkrivena prošle godine da je MORH 1998. i 1999. godine od tvrtke Ves gradnja kupio dva stana od ukupno 160,5 kvadrata za 2,2 milijuna kuna, a potom ih prodao bivšem ministru obrane, generalu Damiru Krstičeviću za samo 136.176 kuna. I tada su potpise na kupoprodajne ugovore potpisali Ćesić Rojs i Pašalić, a njima je dodan i paraf general-bojnika Marka Kakarigija.
"Kako ne, popisao sam za kupnju stana generalu Marekoviću, a Bogu hvala, nisam potpisao samo njemu, nego i Krstičeviću i mnogim drugima. Ako se dobro sjećam, mi smo tada stambeno zbrinuli sve skupa oko 55.000 osoba, među kojima i mnoge branitelje. Sad se, nažalost, izvlače pojedinci kao neki primjer, ali istina je da su svi koji su zaslužili tada dobivali stanove ili kredite. Eto, dobili su i Agotić, Tus i Gotovina... Zašto bi valjalo kad dobivaju oni, ali ne kad dobivaju Mareković ili Krstičević?" iskreno je priznao Ćesić Rojs te prokomentirao ogromnu razliku između kupovne i prodajne cijene stanova.
"Gledajte, nije pomoćnik ministra bio taj koji je određivao cijenu već je to činila posebna Komisija, građevinarci i struka koja je određivala vrijednosti nekretnina i čiju procjenu nikad ne bih osporavao. Kupovali smo dobre stanove, vidite sad što se dogodilo nakon ovog potresa i kako su zapravo građene zgrade u Hrvatskoj. A što se tiče otplata u ratama, pa sve je bilo prema tadašnjim pravilnicima i propisima koji su tako nešto dopuštali", poručio je Ćesić Rojs.
Marekovićevu imovinsku karticu nije htio komentirati, ali je poručio kako je MORH u to vrijeme za stambeno zbrinjavanje osigurao ukupno 350 milijuna kuna. Tako je nekretnina Marijana Marekovića, koja formalno-pravno još uvijek nije njegova, samo kap u moru.
