Hrvatska broji rekordan broj preminulih od posljedica koronavirusa u posljednja tri mjeseca, a istodobno se nastavlja afera s državnim sustavom naručivanja na cijepljenje. Nakon Zagreba i u Splitu priznaju da platforma CijepiSe ne funkcionira, jer su gotovo svi cijepljeni, naručeni putem starog sustava e-Naručivanje kojim se služe ordinacije obiteljskih liječnika. Tako se u utorak u Spaladium Areni od 250 osoba naručenih preko CijepiSe pojavilo njih svega 68.
"Očito ima grešaka, da su jednostavno nekakve situacije koje nisu predviđene. Mi nemamo odgovor na pitanje, ako je upućen poziv osobi da dođe, a ona ga nije potvrdila i ipak se pojavi ja za tu osobu ne znam i ona službeno neće moći ući jer je nema na nikakvom popisu", objasnio je za RTLMarko Rađa, ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije.
Provjerene metode nisu dovoljne
Zato su se liječnici okrenuli provjerenom i još uvijek pouzdanom e-Naručivanju. "Kod mene ta platforma Cijepise nije zaživjela, ali mi nije bila ni toliko potrebna jer sam stigla naručiti sve pacijente", govori Fani Katić Vego, liječnica obiteljske medicine.
Na taj su način pozivane sve osobe koje spadaju u drugu skupinu za cijepljenje, odnosno kronični bolesnici i osobe starije od 65 godina. U trećoj fazi je sve trebalo ići putem sustava CijepiSe. "Masovno cijepljenje svih građana treba ići preko platforme Cijepise, odnosno nekakve državne platforme. Ona ne može ići preko liječnika obiteljske medicine. To nije naš posao niti bi ga mogli u tom obimu mogli obaviti", pojašnjava zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore, Vikica Krolo.
Gdje je 'nestalo' 4000 ljudi?
Ministarstvo zdravstva uvjerava kako su svi tehnički problemi otklonjeni, iz tvrke Cuspis koja je napravila platformu šute, a premijer Andrej Plenković očekuje objašnjenje od ministra Vilija Beroša već u četvrtak. No, Agencija za zaštitu podataka odlučila je pokrenuti nadzor zbog prošlotjednog "nestanka" preko 4000 ljudi s platforme CijepiSe.
"Ne može se samo tako izbrisati, može biti slučajno, potrebno je utvrditi jesu li podaci izašli iz sustava ministarstva, je li ih prenio na sustave trećih zemalja, je li podatke skinuo na USB stick i izgubio, je li ih netko preprodavao za razna istraživanja... Moramo biti jako oprezni što s njima radimo", rekla je za RTL odvjetnica Dijana Kladar iz Udruge za zaštitu potrošača, odvjetnica.
Iako se Agencija nije htjela izjasniti oko nadzora, odvjetnica Kladar pojasnila je njihovo postupanje, ali i eventualne sankcije ako se utvrde nepravilnosti. "Agencija može angažirati svoje IT stručnjake, ali i vanjske da se utvrdi gdje su podaci završili. Jako je važno s kim radite, s kakvom firmom, da bude s GDPR-om usklađena. Ukoliko agencija utvrdi odgovornost IT tvrtke ili ministarstva, građani mogu tražiti naknadu štete, ali i firma može dobiti kaznu do 20 milijuna eura", zaključila je Kladar.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
