ne brste ni ne pasu / Gdje su nestali kunići s Lokruma? Direkt doznao sudbinu najpoznatijih stanovnika otoka - poharao ih je virus, ali nije Covid

Kunići na Lokrumu. Ako ste ikada otplovili na otočić preko puta Dubrovnika, onda ste se kao i drugi turisti, bili Hrvati ili Česi, sigurno veselili kunićima, koji su skakali po otoku. Ali danas ih na Lokrumu više nema, otokom šeću samo paunovi.

Neki se bune, i kažu da su izgubili glavne stanovnike i simbol otoka, ali službena strana priče je: kunići su možda slatki, ali uništili su bilje, otjerali pčele, skakavce i guštere - i umalo izazvali ekocid. 

Svi koji su se vozili ovim brodom prije par godina mogli su biti sigurni da će kad uplove na Lokrum vidjeti gomilu slatkih malih skakutavih čupavaca. Ali na zelenom otoku i rezervatu kunića sad nema.

''Ne znam da je baš zec autohtona ovdje vrsta Lokruma, ali ja mislim da štete prave, po cijele dane nešto rade brste pasu'', rekao je Petar Perić iz Dubrovnika.

Ali više ništa ne rade, ne brste i ne pasu. Poharao ih je virus, nije covid, ali za njih kao da je.

''Početkom godine smo dali objavu u javnost da se pojavila hemoragijska bolest kunića, uočili smo smrtnost na terenu i pronađenu jedinku smo poslali na testiranje i stvarno je ustanovljeno da su kunići oboljeli od virusa'', kazala je ravnateljica Javne ustanove Rezervata Lokrum Nikolina Grković.

I prije virusa trajale su rasprave, jesu li kunići štetni ili slatki otočni ukras. Na otok su stigli prije desetak godina. A od tad je već napravljeno i temeljito znanstveno istraživanje o lokrumskim dugouhim stanovnicima.

''Ključno je to da te vrste ne trebaju biti na tom otoku, jer onda sve što one rade će manje više negativno utjecati na ostale vrste'', rekao je Dubravko Dender, ornitolog Udruge BIOM.

turisti očarani /

Dubrovačke zidine mogle bi oboriti rekord po broju posjetitelja: 'Skupo je, ali vrijedi'

turisti očarani /

Dubrovačke zidine mogle bi oboriti rekord po broju posjetitelja: 'Skupo je, ali vrijedi'

Drugim riječima i prije kobnog virusa, već je odlučeno da se dio njih iseli s otoka. Prebacili su ih na kopno, udomile su ih brojne farme kažu nam u upravi rezervata. Nije da su skroz nestali, nagađa se da ih ima još malo, ali ih se rijetko viđa, mi na našem snimanju danas nismo uspjeli pronaći nijednog.

Možda se opet razmnože, a dok se to ne dogodi sve prisutne zabavljaju paunovi.

''Zapanjujuće koliko blizu dolaze. Pokušavam ih se ne bojati jer su prelijepi'', rekla je Katie iz Njemačke.

''Jako su lijepi. Super su! Prelijepi'', rekli su Marco i Silvia iz Austrije.

''Samo se kreću kao - nije me briga. Dođu vam blizu i jako su slatki. Izgledaju poput malih dinosaura'', kazala je Victoria iz Njemačke.

Toliko su se udomaćili da s turistima sjedaju i za stol.,>

''Ne možemo jesti jer samo dolaze i dolaze. I stvarno ne možemo'', rekao je Sergej iz Rusije.

Uz svaku paunicu sada šeta i mladunče. Na otoku Lokrumu, prema posljednjem popisu bilo je oko 200 tinjak paunova koliki im je trenutni broj ne može se zanti dok im traje sezona parenja.

A onda će ove zime svi biti popisani. Njihov će se broj tada prikazati i na ovim totemima, interakcijskim kartama.

''To su nama jako važni podaci, jer Lokrum ima jednu mikroklimu. Svakako će se ti podaci koristiti u praćenju stanja prirode u svrhu očuvanja i zaštite'', rekla je voditeljica Službe čuvara prirode Ozana Domijan.

Ni paunovi nisu autohtona vrsta, njihov broj lakše kontorlirati, a svak tko za to ima uvijete, ovu lokrumsku šaroliku pticu može i udomiti.

Iako i paunovi nisu autohtona vrsta, čuvari otoka kažu da zasad ove lokrumske šarolike ptice mogu mirno, zasad za njih nema nikakvog plana preseljenja s otoka.