FOTO: /

Istra u EU ulazi kao 'Hrvatska Istra'?!

Kad je Hrvatska prije tri godine EU predala svoje pregovaračko stajalište za poljoprivredu, tražila je da jedna od vinogradarskih podregija, uvrštenih u europsku pravnu stečevinu, bude i Istra.

21.9.2011.
23:26
VOYO logo

Termin "Hrvatska Istra" je bio kompromis na zahtjev Slovenije jer oni u svojim europskim dokumentima imaju "Slovensku Istru", tvrdi izvor blizak pregovaračkim procesima za Novi list. Problemi bi mogli nastati ako Hrvatska bude zatražila npr. europsku zaštitu istarskog pršuta. U tom slučaju, Slovenija bi mogla uložiti prigovor, a ako se to dogodi, tko ima pravo koristiti naziv "istarski" na kraju bi mogao odlučivati Europski sud.

Ovaj primjer tek je detalj iz više od 190 stranica pristupnog ugovora u kojem je sažeto šest godina pregovaračkog procesa Hrvatske i EU.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prava hrvatskih radnika u EU

U ugovoru je tako primjerice detaljno pojašnjeno kakva će prava imati hrvatski radnici na tržištima zemalja članica EU-a. Te će zemlje moći tretirati hrvatske državljane kao radnu snagu iz ne-EU države maksimalno sedam godina nakon pristupanja Hrvatske. Njihovi supružnici i djeca mlađe od 21 godinu ili ekonomski ovisna moći će se također zaposliti u EU, već od dana pristupanja Hrvatske EU, i to ako primjerice suprug legalno radi u zemlji članici 12 mjeseci ili više.

Ako primjerice Njemačka i Austrija odluče uvesti ograničenja za hrvatske radnike, moći će to učiniti i za pružanje usluga u pojedinim sektorima, poput građevinarstva, hortikulture, industrijskog čišćenja ili kućne njege. Tvrtke koje se time bave u Hrvatskoj, a otišle bi to raditi u Njemačku i Austriju, morat će, ako žele da posao obave hrvatski radnici, za njih tražiti radne dozvole. Takva praksa ne postoji u drugim zemljama članicama EU-a gdje ne postoji ograničenje za pružanje usluga u pojedinim sektorima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nadalje, u ugovoru se vidi i da je "težina" hrvatskog glasa u Vijeću EU-a, u slučaju kada Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom, jednaka težini glasova Danske, Finske, Litve i Slovačke, što je četiri puta manje od "težine" glasa Njemačke. Naime, kada Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom o nekom prijedlogu Europske komisije, za pozitivnu je odluku potrebno najmanje 260 glasova koji predstavljaju većinu zemalja članica - među tih 260, može biti i Hrvatska sa svojih sedam te Njemačka s 29 glasova.

Vezani članci:

arti-201109210983006 arti-201109210061006 arti-201109201290006 arti-201109190083006

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo